Povijest rocka – 60-te godine (3)

Glazba se sve više odmicala od plesnih ritmova i postajala
ozbiljnija, energičnija i kompleksnija. Stvaranje kulturološke protuteže dobrim
dijelom kao reakcije na Vijetnamski rat povuklo je za sobom rock’n’roll kao
glavno sredstvo djelovanja i izražavanja nezadovoljstva, a u glazbu sve više
počinju ulaziti i droge s kojima je mladež eksperimentirala, posebice LSD. U to
vrijeme San Francisco postaje središte glazbenih događanja i okupljalište
mnogih bandova i ostalih istomišljenika tzv. hippie generacije.

Bilo je to i doba učestalih i velikih rock koncerata od kojih je svakako najpoznatiji
Woodstock, održan 1969. a trajao je tri dana i okupio nekoliko stotina tisuća ljudi.

Kao vodeći predstavnici američke rock psihodelije isticali
su se Jimi Hendrix (najpoznatiji albumi Are You Experienced, 1967. i Electric
Ladyland, 1969.), Grateful Dead, Jefferson Airplane i Iron Butterfly. Njihove
skladbe bile su dugog trajanja, dobrim dijelom improvizirane, s mnogo
instrumentalnih dijelova te divljih i energičnih zvukova gitare.

U Velikoj Britaniji najvažniji predstavnici britanske
psihodelije bili su Eric Burdon, The Beatles, The Rolling Stones, The Who, Soft
Machine, Kaleidoscope te Pink Floyd.

Što se tiče SAD-a, San Francisco nije bio jedini grad koji
je njegovao psihodeliju. New York je također dao nekoliko utjecajnih
predstavnika te vrste rock glazbe, a među njima i jedan od najutjecajnijih i
najinovativnijih bandova uopće, Velvet Underground. Za razliku od hippie
kulture, koja je bila optimistična, sanjiva i utopistička, Velveti su njegovali
mračniji, neurotični i nihilistički stil a spominju se kao predstavnici tzv. ”heroin”
kulture. Njihov najznačajniji album je Velvet Underground And Nico iz 1967.
godine.

Jedan band iz Los Angelesa se posebno isticao po svojoj
kreativnosti i ekscentričnosti svog frontmana – The Doors. Istoimeni album The
Doors (1967.) sadržavao je glazbena remek-djela poput Light My Fire, Break On
Through i The End. Osebujni fontman skupine Jim Morrison donio je novu
dimenziju doživljaja vokalne interpretacije – zahvaljujući njegovim nastupima
pjevač je polako počeo postajati umjetnikom.

Na samom kraju šezdesetih godina u Velikoj Britaniji
pojavljuje se nova vrsta rock glazbe, tzv. progressive rock, koja se odlikovala
kompleksnošću a korijene vukla pretežno iz jazza i klasične glazbe. Bila je to
glazba čije su skladbe upečatljive melodioznosti i harmoničnosti nerijetko
trajale i preko 20 minuta. Glazbeni tekstovi sadržavali su različite motive
poput znanstvene fantastike, povijesti, rata, vjere, ludila i dr. Od
instrumenata se sve češće počinju koristiti orgulje, klavir, sintesajzeri i
sl., a teži se eksperimentiranju i traženju novih složenijih glazbenih oblika.
Najvažniji predstavnici progresivnog rocka bili su King Crimson, Genesis, Yes,
Emerson, Lake & Palmer, Pink Floyd, Jethro Tull, Rush, Magma, Gentle Giant,
The Nice, itd.

Pod utjecajem britanskog progresivnog rocka u Njemačkoj
dolazi do razvoja tzv. Krautrocka. Njemački bandovi su u to vrijeme svirali
neku vrstu elektronske klasične glazbe, a spomenuti utjecaj usmjerio ju je
prema progresivnom psihodeličnom zvuku. Tipični predstavnici Krautrocka su
Faust, Tangerine Dream, Can i Kraftwerk, koji se smatraju pionirima suvremene
elektronske glazbe i među bandovima koji su najviše utjecali na razvoj techno
glazbe.

Osim progresivnog rocka, kraj šezdesetih godina donio je i
rođenje heavy metala. Britanski bandovi Led Zeppelin i Black Sabbath smatraju
se začetnicima tog stila, kojeg karakteriziraju agresivni ritmovi, distorzija i
virtuozna instrumentacija. Heavy metal je nastao iz razvoja bluesa i
blues-rocka, a na njegov nastanak najviše je utjecao Jimi Hendrix, koji je
predstavljao svojevrsnu sponu između američke crnačke glazbe i europskih
bijelih rockera.

Prvi album grupe Led Zeppelin (Led Zeppelin I iz 1969.)
smatra se jednim od najranijih heavy metal albuma, a pjesma Communication
Breakdown najbolji je primjerak tog glazbenog stila. I Led Zeppelin i Black
Sabbath ostat će zapamćeni kao vlasnici jednih od najpoznatijih gitarističkih
rifova u povijesti rock glazbe. Osim spomenutih bandova, od najranijih heavy
metal (ili zapravo hard rock) bandova potrebno je još navesti i bandove poput
Uriah Heep, UFO i Deep Purple.

Vidjeli smo da su šezdesete godine bile razdoblje velike dinamičnosti i mnogih
promjena, kako na polju glazbe, tako i izvan njega.

Sljedeći put krećemo dalje, kako bi vidjeli što su novoga u povijesti rocka donijele
sedamdesete godine.