Koliko građani volontiraju?

Povodom Međunarodnog dana volontera, prenosimo ukratko rezultate nedavnog istraživanja na temu volontiranja, koje je provela Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Istraživanje je provedeno telefonskom anketom na uzorku od 1000 slučajno odabranih ispitanika, starijih od 15 godina s područja cijele Hrvatske. Rezultati govore da samo pet posto hrvatske javnosti volontira, dok više od polovice ispitanika uopće ne razmišlja o volontiranju.

Prema portalu Volontiram.Hr,
volonterski rad je
neprofitna, neplaćena i nekarijeristička aktivnost kojom pojedinci
doprinose dobrobiti svojih bližnjih, zajednice ili cijelog društva. Kao
takvo, volontiranje se javlja u različitim oblicima, od tradicionalnih
običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja zajednice u
kriznim razdobljima. Bilo da prikupljate humanitarnu pomoć za Crveni
križ ili pomažete susjedi nasjeći ogrijev za zimu, u oba slučaja
volontirate.

Rezultati istraživanja pokazuju da više od polovice anketiranih uopće
ne razmišljaju o volontiranju. Nešto manje od četvrtine razmišlja o
volontiranju, ali ne čini ništa u vezi s tim, dok ih pet posto želi
volontirati, a pet posto ih stvarno i volontira. Volontiranje se smatra
cijenjenim društvenim radom, a volonteri onima koji pridonose razvoju
cijelog društva. Najčešći oblik humanitarne aktivnosti hrvatske
javnosti još uvijek je odaziv na humanitarne akcije putem telefona i
donacije (u stvarima) organizacijama poput Caritasa i Crvenog križa,
naime u takvim aktivnostima sudjeluje 43 posto anketiranih.

Ovo istraživanje također daje zanimljiv statistički podatak o
zadovoljstvu kvalitetom života ispitanika općenito. Tako je čak 40
posto hrvatske javnosti zadovoljno kvalitetom vlastitog života, 9 posto
je vrlo zadovoljno, nešto manje od 38 posto je niti zadovoljno, niti
nezadovoljno, 11 posto je nezadovoljno, a 2,5 posto vrlo je
nezadovoljno. Srednja ocjena zadovoljstva anketiranih na ljestvici od 1
do 5 tako je 3,41.

Iz naše županije dolazi prosječan ispitanik zadovoljan kvalitetom
života, dobi od 15 do 29 godina, s višom stručnom i visokom izobrazbom,
kao i srednjoškolci, studenti i zaposleni s dohotkom od 3 do 7 tisuća
kuna. Isti podatak daju područja Sisačko-moslavačke, Varaždinske,
Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Dubrovačko-neretvanske
i Međimurske županije.