Goran Gregurek: ‘Radnici komunalnoga su politički iskorišteni’

Proteklih tjedana u javnosti je jedna od najzanimljivijih tema bilo stanje u križevačkom komunalnom poduzeću i promjene u njegovoj strukturi, koje su izglasane na sjednici Gradskog vijeća Križevaca 19. siječnja.
Pritom su se sva događanja povezivala s imenom Gorana Gregureka,
zamjenika gradonačelnika zaduženog za stambeno komunalne djelatnosti. U
javnosti je upravo on bio prozvan budućim "šefom" Komunalnog poduzeća Križevci. Gospodina Gregureka zamolili smo za razgovor i dobili njegovo opširno viđenje cjelokupne situacije.
Dogradonačelnik
Gregurek kazao je da je zadovoljan sjednicom Gradskoga vijeća, jer su
"radnici Komunalnog poduzeća, kojima je bilo dozvoljeno sudjelovati u
vijećnici i obratiti se vijećnicima, čuli i drugu stranu medalje pa su
gledali malo s nevjericom i ostali su začuđeni jer su do tada čuli samo
jednu vrstu informacije".

Radnicima Komunalnoga poduzeća nitko do tada (provođenja peticije i
prosvjeda pred zgradom gradske uprave) nije argumentirano izložio
razloge uvođenja višečlane uprave, nisu znali zašto se mijenjaju akti o
statusu poduzeća.
Ljudi su uplašeni, njih se na neki način plašilo, zadnjih dan, dva
prije sjednice Gradskog vijeća u sve se sigurno uključio SDP, što je
nedvojbeno i moglo se vidjeti po svemu, a
za mene su govorili da se ne slažem s gradonačelnikom oko koncepcije
reorganizacije poduzeća, što je apsolutna neistina. Potpuno ću otvoreno
i slobodno reći da su radnici – što su mi rekli neki ljudi – dolazili
pod određenim pritiscima na ovaj prosvjedni skup i isto tako
potpisivali peticiju pod pritiskom određenih rukovoditelja. Ali istina
će se tek kasnije saznati, tek kad gradonačelnik i skupština rasprave
što se događalo. Smatram da se ljudi slobodno mogu organizirati, ako je
to spontano, ali na temelju točnih informacija, te reći što misle ali
smatram da su preko krivih i lažnih informacija stekli određene
zaključke i tu su se solidarizirali s direktorom Stjepanom Čutom.

Je li u razdoblju od 2001. do 2005. bilo planova o uvođenju višečlane uprave?
Ne,
nije. To je ona priča kako neke općine nisu htjele potpisati ugovor o
podjeli društvenog kapitala praktično do nedavno, dok to nije riješila
državna arbitraža, tako da o tome nismo ni mogli razmišljati, jer je to
po starim aktima bilo nemoguće!

Mislite li da je netko zbog nepotpunih informacija iskoristio radnike u političke svrhe?
Apsolutno,
i to je sigurno tako. S druge strane, ja čak imam papire na kojima u
zaglavlju piše Komunalno poduzeće, a oni su na takvom jednom listu
papira potpisivali peticiju za što mislim da tako ne može biti. Pa ako
je to grupa spontano organiziranih građana ne može koristiti papir sa
zaglavljem poduzeća. Smatram da je time zapravo grupa radnika otkazala
poslušnost svojem vlasniku (gradu). A što se tiče peticije, po mojem
sudu građani su potpisali jedan politički pamflet, jer im se servirala
jedna  teza koja nije istinita i oni su to potpisivali, na njoj je
pisalo da se smjenjuje direktor Čut, što je neistina. Na Gradskom
vijeću smo donijeli akt da se mijenja uprava društva koja će imati
najmanje dva člana.

Koje će biti dužnosti tih članova uprave?
Jedan
će biti predsjednik a drugi član. To je u mnogim komunalnim poduzećima
tako. Ima doduše, u nekim komunalnim poduzećima i samo jedan član, ali
ih ima i s dva i više a mi smatramo da je naše pravo da budu dvojica.
Smatram dakle da su građani zavedeni s nametnutom tvrdnjom. To je isto
kao da netko organizira peticiju da li se slaže da se u centru grada
izgradi nekakva tvornica. Svi će odgovoriti s „ne“, ali to nitko niti
ne planira, niti će se ikada graditi. Zato mislim da je ova peticija
bila opasna igra SDP-a. Ali moram malo proširiti priču – vratimo se,
čini mi se u 1993. godinu, vrijeme kad je gradonačelnik bio Marijan Vuković. Tada je upravo HSS postavio gospodina Čuta za direktora a smijenio gosp. Čokora. To je istina i on je imenovan po političkoj liniji. To radi Bandić u Zagrebu, to rade i drugi gradovi, baš zato što je takva tvrtka najvažnija tvrtka u gradu.
Naravno
da ona vlast koja je dobila povjerenje građana i koja je odgovorna želi
imati apsolutnu kontrolu. Tada Čuta nitko nije dirao, no prije tri
godine je Darko Koren podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika tadašnjeg Upravnog odbora Komunalnog poduzeća upravo zato
što nije kao predsjednik UO-a bio obaviješten o nekim krucijalnim potezima koje je radio direktor.
Mi smo smatrali da predsjednik UO-a mora biti obaviješten te da se ne
može raditi nešto iza njegovih leđa. Radilo se o tome da je tada
primljen jedan voditelj radne jedinice bez znanja upravnog odbora što
bi barem korektno bilo obavijestiti. I tu otvoreno kažem da je tada
gotovo došlo do pucanja
koalicije, imali smo vrlo žestoke razgovore sa SDP-om. Također,
upozoravali smo direktora Čuta da se resursi Komunalnog poduzeća
koriste za gradnju privatnih kuća i rekli mu da takva praksa mora
prestati jer to građani vide na svoje oči. Ne mogu govoriti o imenima
ali u malome se gradu sve zna! Direktor je tada rekao da to nije
istina. To su bile stvari na kojima je počelo pucati.

Je li postojala mogućnost da se te stvari ispitaju preko inspekcija i pravosudnih tijela?
Mislim
da bi to izazvalo još dublje probleme, smatrali smo i nadali se da će
direkor to prekinuti, iako je rekao da nema takve informacije, te stati
tome na kraj ali to se nije dogodilo. Čini mi se da određena grupa
ljudi koja radi u Komunalnom poduzeću i koja je organizirala sve ovo
ima određeni vlastiti interes, uvukli su u to radnike koji nemaju svoj
interes, prisilili ih na prosvjede, što je žalosno, i mislim da se više
ne smije događati. Reći ću vrlo korektno, gradonačelnik je prije više
od mjesec dana na razgovor pozvao gospodina Čuta i mene te mu rekao da
će on (Čut) postati jedan član uprave. Dakle nije ga smijenio! Da ga je
htio smijeniti, mogao je to učiniti. Nakon toga nastalo je sve ovo što
smatram nekorektnim.
Gradonačenik je Stjepanu Čutu rekao
da je on u političkoj opciji koja je u oporbi ali da ga neće
smjenjivati nego mu dodati još jednog člana u upravi, koji će imati
daljnju kontrolu. Grad kao većinski vlasnik na to ima pravo.

Što mislite kako će se dalje razvijati situacija?
Mislim
da će se malo smiriti tenzije, ljudi su sami vidjeli da stvari nisu
takve kakve su im bile predstavljene. Sigurno je da ćemo morati
restrukturirati tvrtku, što je i bio zadatak direktora a to mu je
naložio i predsjednik skuštine Branko Hrg. Nije istina, što neki
nameću,  da će se u poduzeću stvarati profitni centri ali ću reći
da ekonomska teorija poznaje tzv. centre odgovornosti i da će poduzeće
dalje ići u tom pravcu o čemu ćemo se morati dogovoriti. Hoće li biti
profitni centri, troškovni cenri, prihodovni centri, vidjet ćemo.
Komunalno poduzeće nije obično društvo kapitala, ono je d.o.o., ali je
u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, najviše grada Križevaca, na
prvom mjestu mu cilj nije profit. Moramo napraviti balans između
pružanja usluga građanima, da budu prihvatljive cijene, a s druge
strane da poduzeće stvori određeni profit koji će moći reinvestirati.
Do sada je gospodin Čut sve sam odlučivao. Kap koja je prelila našu
čašu strpljenja je bila nabava tog vozila zimske službe, ne da on nije
imao zakonsko pravo, nego je ipak trebao pitati skupštinu poduzeća za
odobrenje. Recite je li normalno, kad sva poduzeća u našem okruženju
imaju određena ograničenja glede raspolaganja sredstvima, da dođe do
jedne takve kapitalne investicije bez znanja gradonačelnika kao
predsjednika skupštine?

Kako su se do sada donosile odluke o takvim kapitalnim investicijama, prije, za vrijeme koalicije HSS-a i SDP-a?
Bilo je isto tako, odlučivao je jedan čovjek.

A kupnja Starog javora?
To
smo zajedno odlučili, što je bila strateška investicija, jer sama
kupovina nije bila ideja Komunalnog poduzeća već grada. Nabava kamiona
je također bila strateška ali je vrijednost ulaganja takva da se grad
trebalo pitati.

Kad se govori o reorganizaciji, hoće li doći
do gašenja nekih djelatnosti, da se neke manje profitne i uspješne
odvoje od poduzeća i stave u koncesiju ili će sve ostati u sklopu
jednog društva?
Teza SDP-a bila je da ćemo mi (grad)
kao većinski vlasnik sve podijeliti. Zakon je takav da to sad ne
dozvoljava, ako dođe takav zakon da se sva ovakva poduzeća
restrukturiraju, da se odvoje neke djelatnosti, mi ćemo to i učiniti,
ali tako sada neće biti.

Hoće li prije toga doći do širenja djelatnosti?
Ja
bih volio širiti, ali ako bude neki budući zakon, prema europskoj
direktivi, kazao da treba nešto odvajati od osnovne djelatnosti, onda
će se postupati po njemu. O tome ne odlučujemo niti ja niti
gradonačelnik, morat ćemo svi sjesti i porazgovarati.

Kako komentirate izjave Ivana Knoka da bi SDP čak i prihvatio uvođenje višečlane uprave da su se amandmani SDP-a prihvatili?
Ne
vidim tu nikakvih problema. Uopće nije problem što odluke skupštine
nadgleda poglavarstvo. Ono je odraz volje građana, i bit će ipak dana
neka ograničenja, za razliku od sadašnje situacije, kad je direktor o
svemu sam odlučivao.

Stjepan Čut je kazao kako je uvođenje višečlane uprave nazadovanje, kako biste to komentirali?
Čitao
sam to, ali on tvrdi da su njemu usmeno priopćili da to nije dobro. To
ne znači da dva čovjeka ne mogu dobro funkcionirati, u nekim tvrtkama
to se može a u nekima ne, no nadam se da će vrijeme pokazati da je
dvočlana uprava dobro rješenje. Da se vratim na onu priču o
političkoj liniji. Što je politička linija? I gospodin Čut je došao
tako ali i ostao, a i sad će ostati. Mi ne želimo nikoga ostaviti na
cjedilu. On neće dobiti otkaz niti će biti smijenjen. O samim radnicima
ovisi hoće li oni ostati, tko hoće raditi radit će i dalje. Oni radnici
koji nisu radili svoj posao morat će napustiti poduzeće. Za mene su
važni ljudi, kao najvažniji resurs. Ako dođem u poduzeće, imat ću
snage surađivati s ljudima koji žele raditi.

Prema nekim tvrdnjama uvođenje višečlane uprave u poduzeće godišnje će stajati oko 200 tisuća kn.
Kada zapošljavamo radnike bilo kakvog profila u tvrku, vjerojatno to radimo zato što će oni stvoriti neku novu vrijednost.
Ne
gledamo, dakle samo koliko će oni stajati tvrtku već gledamo valjda
koliko će njoj donijeti, ne bi se inače niti odlučili za takvu odluku.
Zapošljavanja po toj logici ne bi nikada ni bilo!
Iz ovakvog pitanja
(koje usput budi rečeno neki ljudi u SDP-u stalno potenciraju) dalo bi
se zaključiti da primjerice g. Čut zaradi plaću od 200.000 kn, a drugi
član Uprave društva (ma tko to bio) ne bi zaradio jer bi on bio sigurno
nesposobniji!

Raspisuje li skupština poduzeća natječaj za izbor predsjednika uprave ili će to biti gosp. Čut ili pak netko drugi?
Ne bi bilo korektno da ja govorim što će učiniti skupština društva, jer nisam njezin član!

Spominjali smo Stari javor, što će biti s lokacijom stare tržnice i stare zgrade uprave poduzeća?
Razgovarali smo samo o preseljenju tržnice. Moram reći da ne znam zašto se tržnica još nije premjestila.

Koja je budućnost tih objekata, prodaja ili koncesija?
To
ćemo tek vidjeti. Prvo smo to namjeravali prodati ali moramo vidjeti
zatvaramo li konstrukciju; da bi zatvorili kredit, imamo određene
obveze, odnosno Komunalno poduzeće ima obveze. Ono posluje dobro i
normalno pa može vraćati kredit podignut za kupnju Starog javora. Sad
nije nužno prodavati stare lokacije i objekte i zato ne treba
srljati.To je atraktivna lokacija i sigurno bi se moglo dobiti dosta
novaca od dobroga kupca. Ako se odluči ići u prodaju, morat će se
vidjeti što s tim novcem. Činjenica je da smo se mi kao grad odrekli
oko 400 tisuća kuna uklanjanjem štandova s "ponterossa", prepustivši Komunalnom naplatu tih prihoda kod Starog javora.

Što
će biti s dugom grada Komunalnom poduzeću? Priča se da će imenovanjem
"svojeg" čovjeka u upravu poduzeća grad "zaboraviti" svoje dugove.
Zaboravlja
se da je sve te radove naručio grad. Sve smo dali Komunalnom poduzeću,
a mogli smo dati i nekom drugome, često nismo niti pitali za cijenu.
Možda bi neki drugi izvođači imali drugačiju cijenu. Usprkos tome što
postoji dug, Komunalno poduzeće posluje normalno a i kako doznajem,
direktor Čut je doznavši da se planira višečlana uprava, radnicima
dodijelio 2000 kn božićnice. Mnogi drugi teško si to mogu priuštiti. No
to su bili sitni politički potezi. Moje je mišljenje da ljudi u
Komunalnom poduzeću moraju raditi svoj posao, ali morat ćemo unutar
poduzeća utvrditi drugačije kriterije. Grad će platiti svoja dugovanja.

Uključuje li to ukidanje radnih mjesta, u vezi s pričama da će novi član dijeliti otkaze? Ili možda nova radna mjesta?
Ne
mogu izdaleka reći, ne znam toliko dobro, to će se vidjeti. Nova
zapošljavanja su moguća, vjerujem ne puno, jer kao što sam rekao, a
prema mojim naznakama, sprema se zakon o promjenama unutar ovakvih
poduzeća.
Mogu reći da se ljudi ne trebaju bojati – oni
koji će raditi svoj posao radit će ga i dalje, oni koji ne rade morat
će otići, kao i u svakom poduzeću. Neki ljudi rade više, neki manje,
što je činjenica. Htio bih da u ovom poduzeću nadnice i plaće ne ovise
o tome koliko se nekome neki radnik sviđa ili ne sviđa, nego o
normativima rada koje će trebati utvrditi.
Restrukturiranje će
uključiti suvremene principe poslovanja za ovakva poduzeća. Poduzeće,
naravno, ima neke radne jedinice koje su manje a neke koje su više
uspješne.

Treba li spašavati Vas, vezano uz komentare kako ćete biti u upravi poduzeća jer Vašoj tvrki navodno ide loše?
Meni
to ne treba, mogu svakome pokazati svoje petgodišnje poslovanje, 14
godina imam ovu tvrtku, sad s dvoje zaposlenih, moj radnik je uvijek1. ili 2. u mjesecu
dobio vrlo pristojnu plaću, regres za godišnji odmor, božićnicu, i u
svakom slučaju mene ne treba spašavati. Sad sam u jednoj situaciji, ako
doista dođem u Komunalno poduzeće, da ću imati jako puno posla i "puno
glavobolje". Zamolio sam gospodina Čuta da se u poduzeću, ma tko dođe u upravu, ne stvara neprijateljska atmosfera.

Promjene u poduzeću su se odnosile i na uvođenje geodetske djelatnosti, pričalo se da će to ići na ruku Vašoj tvrtki?
To je samo manja izmjena, budući da poduzeće dosad nije bilo
registrirano za te djelatnosti, pa više neće morati tražiti vanjske
usluge.
Komunalno ima svojeg geodeta koji obavlja te poslove ali mora imati
papir od geodetske uprave pa će sada moći sam potpisivati geodetske
elaborate. Morat će izraditi katastar/evidenciju vodovoda, groblja, i
svih drugih površina i objekata za koje je zaduženo i o kojima skrbi.

Jeste li u svojoj tvrtki do sad obavljali neke poslove za Komunalno poduzeće?
Radio sam samo jedan posao, oko izmjere Starog javora a i to je došlo slučajno. Komunalno je surađivalo s drugim geodetima.

Ima li naznaka da će doći do sukoba interesa ako vi budete u upravi
komunalnog poduzeća a ono geodetske poslove povjeri upravo vašoj
privatnoj tvrtki?
Nema naznaka i neće doći do sukoba interesa jer je Komunalno sada samostalno ovlašteno za te poslove.

Kakvi su planovi grada na području stambeno komunalnih djelatnosti?
Siguno
ćemo dobiti vojarnu ove godine, provest će se detaljni planovi, uvesti
nove sadržajne funkcije, sve prema postojećim projektima. Naravno,
trebat će znatno ulagati u infrastrukturu. U to je uključeno i
osposobljavanje poduzetničkih zona.

Poduzetnici će morati kupovati zemljište ili će dobiti neke povlastice?
Mi kao lokalna samouprava ne možemo dati velike povlastice. Poduzetnike zanimaju najviše cijena rada, obrazovana radna snaga, prometna povezanost, na što mi malo možemo utjecati. Nećemo ići u prodaju nego na dugogodišnju koncesiju.

Gotovo sigurno vojarnu će trebati kupiti?
Prema zadnjim razgovorima s ministrom obrane, iznosi su dogovoreni pa smo prema njima morali raditi proračun.

Čiji
je problem bio što vojarna nije besplatno ustupljena? Je li možda
poglavarstvo, tada kad je vojarna ocijenjena neperspektivnom, trebalo
od Ministarstva obrane tražiti pisana jamstva da će se poštivati
dogovori o ustupanju bez naknade?
Ma mi smo bili jako
uporni, ali nitko nam to nije htio dati. Smatram da je ipak to moglo
biti napravljeno ali reći ću da to netko nije htio – članovi SDP-a,
stranke iz koje je bila ministrica obrane, a mislim da su kočili baš
zato da se dobivanje vojarne ne bi pripisalo HSS-u. Dakle, nije se
htjelo, na štetu grada, a sad ćemo morati kupiti za 10 milijuna kn, dok
je država tražila 20 milijuna. Još ćemo tamo morati ulagati u
instalacije i infrastrukturu

Je li istina da će na lokaciji vojarne biti otvoren i neki strani trgovački centar a ne samo objekti namijenjeni školama?
Ne
mogu u ovom trenutku reći što će tamo biti. Nama bolje paše da sami
odlučujemo što s tim. Neka to bude ostavljeno građanima ovoga grada. Dakle, ako Grad mora kupiti vojarnu, logično je da ona s pripadajućim zemljištem i objektima pripadne Gradu.

Koja će biti namjena novaca iz prireza i od kredita? Uređenje infrastrukture i trgova ili nešto drugo?
Prirez
je u ovom slučaju nenamjenski, nama je država rekla da kao jedinica
lokalne samouprave nismo iskoristili sve mogućnosti financiranja pa smo
i zato uveli prirez. Ne mogu reći koliko će stajati obnova trgova, po
meni dosta, jer ne znamo što je ispod zemlje. Troškovi će se popeti na
sigurno nekoliko milijuna kuna. Možda ćemo se ponovo trebati zadužiti
za plaćanje radova na uređenju trgova. Dio kredita koristit će se za
kupnju vojarne a dijelom ćemo dići povoljniji kredit kako bismo
reprogramirali postojeći. Vjerujem da će se i kredit Komunalnog
poduzeća polako zatvarati.