Kultura i umjetnost razdoblja Sigismunda Luksemburškog 1387.- 1437.

Portal križevci.info iz pera mr.sc. Zdenka Baloga predstavlja izložbu o kralju koji je (krvavi) trag svoje vladavine u 14. stoljeću ostavio i u Križevcima.

Kolidirajući s luksemburškim predsjedanjem u Europskoj uniji, pod pokroviteljstvom mađarskog predsjednika i velikog vojvode luksemburškoga, uz supokroviteljstvo hrvatskog i slovačkog ministarstva kulture, u Budimpešti je posljednja tri mjeseca otvorena veličanstvena izložba o razdoblju vladavine Sigismunda Luksemburškog, uz predstavljanje povijesti, kulture i umjetnosti u zemljama Svete krune.

Ovaj kontroverzni, ali nesumnjivo ugledni, možda najugledniji suvremeni monarh, punih je pola stoljeća vladao i hrvatskim zemljama, te je i za nas i za našu povijesnu znanost od velike važnosti konačno se odlijepiti od popularnih i popularno-literarnih interpretacija tipa Zagorke i Mayera, te objektivno rekogniscirati njegovu ulogu, te njegovo razdoblje u povijesti i umjetnosti hrvatskih zemalja.

Posjetili smo izložbu s grupom povjesničara i povjesničara umjetnosti pred samo zatvaranje, te smo u zadnji čas imali sreću vidjeti jednu doista studiozno i objektivno postavljenu interpretaciju razdoblja koje je po mnogočemu specifično. Završava Srednji vijek, vrijeme vitezova i turnirskog stila ratovanja, vrijeme božanski neupitnih kraljeva i dinastija, vrijeme kad je ratne sukobe obilježavalo samo zveckanje metala o metal.

Počinje doba baruta, sa svime što ta riječ nosi u sebi, ratni sukobi tutnje kroz jeku topova među brdima, turnirski vitezovi smiješno nemoćno trčkaraju po bojištima tražeći zaklon od novog paklenog oružja koje je njihove čelične ljuske učinilo beskorisnima. Politika i dinastije više nisu transparentne i bogomdane, krune se kraljevi i protukraljevi, a kako i ne bi kad je samo prijestolje rimskog pape razglavljeno, dok tri pape po Europi traže podršku za svoje jedinstveno pravo na prijestolje.

Na takvu trusnu političku pozornicu stupa i mladi ambiciozni Sigismund, sin jednog od posljednjih viteških vladara u Europi, Karla IV., ženidbom stječe pravo na Svetu krunu, koje mu, međutim, dio hrvatskih i ugarskih staleža osporava. Kratkotrajna vladavina protukralja Karla Dračkog, sramotna politička avantura Ladislava Napuljskoga, otpor posebno hrvatskih staleža, te konačno, katastrofalan križarski rat protiv Turaka pod Nikopoljem, koji je zauvijek zapečatio sudbinu turnirskog stila ratovanja, pozornica je na kojoj Sigismund traži predah da bi konačno uspostavio svoju administraciju.

Oslanja se na Celjske, Gorjanske, donekle i Modruške, te baš u našim Križevcima postiže jednu od najznačajnijih pobjeda u svojoj borbi za Krunu, porazivši najvatrenije sljedbenike protudvorskog pokreta među Hrvatima. Nakon konačne uspostave samostalne vladavine u zemljama Svete krune, Sigismund je prisiljen uključiti se u mnoge međunarodne poslove koji ga udaljavaju od Budima, predsjeda koncilom u Konstanci i posreduje prevladavanju Velike šizme, prihvaća češku krunu, a zatim i krunu Rimskog cara itd.

Među suvremenicima je cijenjen kao najugledniji monarh kršćanske Europe. Tašt je, pa se daje portretirati od najboljih slikara svojeg vremena, među ostalim slikao ga je Van Eyck i Pissanello.
Nemirno razdoblje njegove vladavine istovremeno karakterizira i jedan od najznačajnijih prodora umjetnosti u srednjoeuropskom prostoru, što je bio i najatraktivniji dio postava izložbe. S ponosom možemo istaknuti da među najljepše predmete cijele izložbe spada sjajna mitra iz Riznice zagrebačke katedrale, ovdje su i skulpture s južnog portala svetog Marka u Zagrebu, Madona iz Trškog Vrha i tako dalje.

Po izložbenim smo dvoranama tako mogli hodati ponosno i bez provincijalnih kompleksa, a europska vokacija ove izložbe svakako bi trebala biti dodatni argument stoljetnim europskim obzorima hrvatskih zemalja i naroda koji nepravedno mora čamiti u čekaonici Europe, kojoj zapravo stoljećima pripada!

Ne možemo zaobići činjenicu da ne samo u Hrvatskoj, nego i među mnogim europskim znanstvenicima kralj Sigismund ima negativan imidž, te je jedan od ciljeva izložbe bio novom sintetskom interpretacijom njegovog lika i vremena taj imidž promijeniti.

Unaprijed izražavamo skepsu prema mogućem uspjehu ove misije, jer nam je prilikom obilaska izložbe član organizacijskog odbora iz Hrvatske, dr. Vladimir Goss priznao da je njemu osobno kralj Sigismund i dalje antipatičan!