37. znanstveni skup ‘Buzetski dani’

Grad Buzet, administrativno i regionalno središte kontinentalne Istre, već je 37 godina za redom domaćin znanstvenog skupa Buzetski dani. Svake godine radovi s ovog skupa, koji se održava oko Male Gospe, u prigodi Dana grada Buzeta, sabiru se i tiskaju u Buzetskom zborniku. Kao redovni gost i predavač na ovome skupu, svake je godine prisutan i Križevčanin mr. Zdenko Balog, koji za Portal križevci.info donosi kraći komentar.

Doista je pažnje vrijedno kada jedna sredina pokazuje toliko zanimanja i daje toliko podrške istraživanju, proučavanju i publiciranju vlastite baštine, značajnih sugrađana, različitih aspekata materijalne i duhovne kulture, kao što to već desetljećima čini Buzet i buzetski kraj.

Impozantan broj od 33 tiskana zbornika, 37 godina tradicije znanstvenog skupa s gotovo tisuću izlaganja, referentima iz različitih krajeva Hrvatske i Slovenije, sve to dokazuje bogatu kulturnu baštinu Buzeštine, ali i veliko zanimanje znanosti, te ne najmanje važno, konkretnu podršku i pomoć gradske administracije ovom trajnom projektu. I na ovogodišnjim Buzetskim danima okupilo se dvadesetak predavača, dok će broj priloga u Zborniku nesumnjivi biti značajno veći. Različite teme, od arheoloških, lingvističkih, etnoloških, pa do arhivističkih i paleografskih držale su zanimanje okupljenih slušača čitavo dopodne, te se i opet, kao obično, u publici okupilo mnoštvo srednjoškolaca. Zapis o znanstvenom skupu objavljen je i u lokalnom Glasu Istre.

Tema o kojoj sam ove godine izvještavao bila je o pretkršćanskim i dualističkim elementima u slavenskoj toponomastici kontinentalne Istre i predjela oko Roča. Ovo zanimljivo područje na kojem se u toponomastici miješaju hrvatski, latinski, njemački, keltski, gotski i ilirski elementi, obiluje raznim, još uvijek neriješenim toponomastičkim problemima. Okosnica istraživanja bili su lokaliteti Črni Grad i Beli Grad, dvije utvrde nedaleko Roča, a k tome i gusto razmješteni lokaliteti, čija imena ukazuju na negdašnja (pretkršćanska) kultna mjesta. Moja istraživanja dovela su me do zaključka da se u okolini Roča nalazilo važno središte poganskog, možda dualističkog kulta slavenskih doseljenika.

Predavanje je pobudilo zanimanje i izazvalo diskusiju u kojoj su izrečena različita mišljenja od podrške do osporavanja. Kao redoviti sudionik i slušač ‘Buzetskih dana’ moram zaključiti kako ništa manje nenačetih tema postoji i na ovom križevačko-kalničkom području, te kako još uvijek postoji otvoren prostor da jednog dana netko, uz potrebnu podršku pokrene (ili nastavi) Križevački zbornik!