Bacanje crkotina u rijeku nije kazneno djelo!

EKOLOGIJA Stočar oslobođen kaznene odgovornosti za bacanje 12 strvina u vodu

KRIŽEVCI – Piti vodu iz potoka u kojem se nalaze lešine uginulih životinja zapravo i nije opasno, jer čovjeka može samo zaboljeti želudac zbog probavnih smetnji.
Tako smatra sudski vještak, epidemiolog, koji je ocijenio da 12 lešina ovaca, koza i jaradi, nađenih 31. ožujka 2003. godine u rječici Velika kod sela Povelića nije onečistilo okoliš, niti je predstavljalo opasnost za ljude i životinje.

Sam raspad uginule životinje ne znači bitan zdravstveni rizik za ljude, no mnoštvo mikroorganizama što nastaje pri raspadanju, ako se nađe u vodi može osobi koja bi takvu vodu popila (izravno iz rječice u blizini životinja) prouzročiti kratkotrajne, prolazne nespecifične probavne smetnje.

Na većoj udaljenosti dolazi do razrjeđenja u vodi te do ugibanja tih uzročnika mišljenje je epidemiologa.

Slično se očitovao i veterinarski sudski vještak ogradivši se da nije bilo podataka o tome od čega su životinje uginule, jesu li bile zaražene, otrovane ili bolesne.

Na osnovi dostupnih podataka, bacanje strvina u rijeku Veliku nije utjecalo na kakvoću vode u širem području. Da je dokazano da su u vodu bačene lešine životinja koje su uginule od bedrenice i drugih zaraznih bolesti ili nekog otrovanja, moglo bi konzumiranjem vode doći do pogoršanja uvjeta života životinja (samo pod određenim okolnostima), ali kako ništa od navedenoga nije dokazano, o tome je bespredmetno raspravljati.

Stoga je Općinski sud u Križevcima oslobodio kaznene odgovornosti vlasnika uginulih životinja iz Zrinskog Topolovca. Stočar je tvrdio da je životinje prodao, no markice Hrvatskog stočarskog centra na lešinama dokazale su suprotno pa je prekršajno oglobljen.

Grad Križevci je, pak, želio namiriti 2928 kuna na ime troškova vađenja i pokapanja lešina, zbog čega su ga i kazneno prijavili. Nakon prve oslobađujuće presude i žalbe Grada Križevaca, Županijski je sud vratio slučaj Općinskom sudu u Križevcima.

Nije zarazno, ali ipak neprihvatljivo

Epidemiolog je istakao da “prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nikad nije zabilježen slučaj zaraženosti ljudi zbog uginulih životinja u otvorenom vodotoku.” Na spomom području nije bilo obolijevanja ljudi od bolesti koje bi mogle prijeći s bolesnih životinja. No, “unatoč činjenici da nije došlo do značajnog neposrednog ugrožavanja zdravlja ljudi, to ne znači da je ostavljanje uginulih žiovotinja prihvatljivo, jer se time nepotrebno onečišćuje okoliš i pridonosi mogućem nastanku za ljude nepovoljnih ekoloških uvjeta.” (on)