Obnovili 520 godina stare inkunabule za 20.000 kuna

Još 70 knjiga iz 16. stoljeća trebalo bi restaurirati i bojimo se da će biti potrebne još godine da namaknemo novac za njihovo sređivanje, kaže sesta Zinovija

KRIŽEVCI – Među knjige Knjižnice grkokatoličke biskupije ovih su dana ponovno vraćene dvije od tri inkunabule – prvotiska knjiga iz 1485. i 1487. godine o pravilima monaškog života i tumačenjima psalama.

One su dio fonda od 10.650 djela ove izuzetno vrijedne zbirke knjiga, od kojih neke ne posjeduje ni NSK, a bibliofil Ivan Dubravčić tvrdi da pojedini primjerci vrijede i po nekoliko tisuća eura.

Inkunabule su četiri mjeseca bile u Zagrebu na restauraciji kako bi “zabljesnule” na izložbi “Inkunabule i knjige 16. st. u knjižnici Grkokatoličke biskupije”, koju sestre bazilijanke pripremaju 24. travnja, uz Dan grada.

– Restauracija samo tih dviju inkunabula starih gotovo 600 godina koštala je 20 tisuća kuna, a još 70 knjiga iz 16. stoljeća ima potrebu za restauracijom i bojimo se da će trebati još puno godina da namaknemo novac za njihovu restauraciju.

Srećom, ostale knjige, od kojih je najveći broj iz 17. i 18. st., u prilično su dobrom stanju i stručnjaci su nam rekli da će za njih zasad biti dovoljan postupak fulmigacije.

To je postupak kojim se uz pomoć otrovnog plina uništavaju gljivice i razni oku nevidljivi organizmi, koji uništavaju papir i kožne uveze knjiga – rekla nam je sestra Zinovija iz samostana sestara bazilijanki, koje vode brigu o Grkokatoličkoj katedrali.

Sestre se nadaju da će izložba možda pridonijeti da se ubrza sređivanje knjižnice koje je počelo još 1999.

Katalogizacija svih knjiga trajala bi čak četiri godine

Glavni dio posla katalogizacije građe Knjižnice grkokatoličke biskupije tek slijedi.

– Za sada je katalogizirano samo 70 knjiga, koje ćemo izložiti na izložbi i vrlo smo zahvalne Željku Veghu, voditelju zbirke Rara Knjižnica grada Zagreba, koji je obavio taj posao – rekla nam je časna Zinovija.

Međutim, za katalogizaciju preostalog fonda po mišljenju Vegha trebalo bi oko četiri godine ako bi se radilo svaki dan.

– Za to treba zaposliti osobu koja bi se time svakodnevno bavila, a mislim da bi Ministarstvo i Grad trebali naći neko rješenje, a kada se knjižnica sredi, kao što to rade u Europi, moglo bi je se koristiti i u turističke svrhe – kaže Vegh. Sličnog je mišljenja i sestra Zinovija, koja tvrdi ima još mnogo povijesnog blaga, koje bi trebalo pokazati javnosti.