B. Hrg: ‘Križevčani ne mogu biti nezadovoljni Vladinim odlukama’

Odluka da se Hrvatski stočarski centar iz Zagreba premjesti u Križevce ima nemjerljivu vrijednost. U Zagreb se prebacivalo što ima i što nema smisla, a sada spomenuti centar dolazi tamo gdje mu je i mjesto.

Kako je uskoro i Dan grada Križevaca, s gradonačelnikom Brankom Hrgom, koji je već šest godina na toj dužnosti, razgovaramo o postignutim rezultatima u jednogodišnjem razdoblju.

* Što je u Križevcima obilježilo proteklu godinu dana? Jeste li zadovoljni učinjenim?

– Mislim da razvoj Grada Križevci već poduže ide u dobrome smjeru, ali je proteklih godinu dana zacijelo ubrzalo taj proces, trasirajući i neke nove mogućnosti. U tome je važnu ulogu imala i sjednica Vlade u Koprivnici, gdje je konačno dano "zeleno svjetlo" nekim našim dugoočekivanim projektima.

Tri su projekta, vezana upravo uz tamošnje Vladine odluke, za nas Križevčane posebno važne. Prvi se tiče našeg dugo, vjerojatno i predugo, očekivanog ulaska u bivšu vojarnu u središtu Grada, kojim je počela prenamjena postojećih objekata. Time se, ponajprije, otvaraju bolji uvjeti za križevačko srednje i visoko školstvo. Tu će biti otvoreni praktikumi Srednje škole Ivan Seljanec. Središnja zgrada, bivša vojna spavaonica, bit će pretvorena u studentski dom s restoranom, koji će isto tako poslužiti kao obrtnički praktikum.

Već se prošle godine pokazalo da su i hangari, uz određene preinake, odličan prostor za održavanje tradicionalnog gospodarskog sajma. Oni nam ostavljaju i mogućnost širenja te važne županijske manifestacije. Neki će objekti biti osigurani i za razvijanje drugih poduzetničkih projekata, što još definiramo. Na kraju, dio prostora vojarne bit će iskorišten i za novu stambenu zonu. Izrada detaljnih planova je u tijeku, a 2008. godine počinje prodaja tog zemljišta i gradnja. Važno je i to da bi spomenute aktivnosti na prostoru bivše vojarne mogle dovesti do otvaranja stotinjak radnih mjesta.

* Koji je to drugi projekt s Vladine sjednice što ga izdvajate po dugoročnim učincima?

– Smatram da smo dugoročnije riješili i pitanje poduzetničkih zona. Postojeća zona u Ulici Nikole Tesle, u kojoj postoji sva potrebna infrastruktura, već je popunjena 85 posto. To je ujedno i najveća zona u Koprivničko-križevačkoj županiji, s oko 1100 zaposlenih. Ne može se širiti ni manja poduzetnička zona u Cubincu.

Zato smo bili prisiljeni na formiranje one treće na lokaciji Gornji Čret, za što nam je trebala Vladina potpora. Riječ je, naime, o državnom zemljištu, za koje smo dobili pravo građenja, koje je idealno smješteno između željezničke pruge i trase buduće brze ceste prema Zagrebu. U prilog nam ide i činjenica da će tuda vrlo brzo proći i magistralni vodovod Križevci – Koprivnica, a kolektor za odvodnju otpadnih voda počet će se graditi još ove godine. Iduće je godine na redu uvođenje struje i plina, kao i gradnja prilaznih cesta.

Sve su to razlozi da se zona može uspješno popuniti i da tu svoje zaposlenje može naći oko 500 ljudi koji se danas nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Racionalnom korištenju zemljišta pomoći će i to što će parcele biti formirane po principu lego kocki. Jedna će biti dovoljna za gradnju manjeg objekta, a poduzetnik će moći uzeti i više parcela, ovisno u projektu. Zemlju neće plaćati, što je također važno, nego će biti dužan u određenom roku podići planirani objekt. Postojat će mogućnost da on kasnije i otkupi to zemljište, ali to će se u pravnome smislu naknadno odrediti.

Želio bih kazati da smo se sa zonom Gornji Čret kandidirali i za pretpristupni program Interreg IIIA, zajedno sa slovenskom Postojnom i mađarskim Nagyatadom. Program je prihvaćen i mi smo dobili oko 1,1 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, a uskoro nam slijedi i potpisivanje ugovora.

* Može se pretpostaviti da je ona treća strateška odluka vezana uz premještanje Hrvatskog stočarskog centra u Križevce. Što to donosi?

– Odluka da se Hrvatski stočarski centar iz Zagreba premjesti u Križevce ima nemjerljivu vrijednost. Bili smo svjedoci da se u Zagreb prebacuje sve što ima i što nema smisla, a sada spomenuti centar dolazi tamo gdje mu je i pravo mjesto, u Grad i Županiju koji su i pravo središte hrvatskog stočarstva. Ne treba zaboraviti da upravo križevačka Visoka poljoprivredna škola ima stočarski smjer, tako da su mladi kadrovi stalno na raspolaganju, a tu djeluju i Centar za reprodukciju, Veterinarski zavod i nezavisni laboratorij za analizu mlijeka. Sve su te aktivnosti povezane i usmjerene na daljnji razvoj stočarstva, koji će biti temeljen na znanstvenim osnovama, uz sve potrebne savjetodavne i kontrolne mehanizme.

* Budući da je oko sjednice Vlade bilo vrlo oprečnih mišljenja, kako biste je vi ocijenili iz današnjeg ugla?

– Tri spomenuta projekta dokazuju da mi u Križevcima ne možemo biti nezadovoljni Vladinim odlukama. Kad je riječ o kritičkim tonovima, možda je ključni problem tromost administracije u realizaciji pojedinih programa, no za dio njih se i znalo da ne mogu odmah biti na dnevnome redu, pogotovo oni koji su govorili o magistralnim prometnicama. Treba strpljenja, ali i odlučnosti da se sve dogovoreno i provede.

* Kakvi su u proteklu godinu dana trendovi u križevačkom gospodarstvu? Možete li izdvojiti neke tvrtke?

– Najvažnije je da nijedna iole važnija tvrtka nije otišla u stečaj niti ima većih problema u poslovanju. To znači da je proteklih godinu dana većina tvrtki rasla i učvršćivala svoj položaj na tržištu. S druge strane, živnulo je i tržište nekretnina, tako da su nakon dugotrajnih stečajnih procesa konačno prodani prostori tvrtki koje su propale još devedesetih godina, a to znači da će i tu početi neka nova djelatnost.

Spomenut ću samo neke tvrtke koje su napravile ili se pripremaju za značajnije iskorake. Naš trgovački lanac KTC otvorio je nekoliko prodajnih centara u Vojvodini, a neki su još u gradnji. Istodobno, u gradu je otvorio svoj pogon za proizvodnju tjestenine, a prije toga i vlastiti hotel. Poljocentar, koji obilježava 15. godinu postojanja, širi se po Hrvatskoj i već ima više od stotinu zaposlenih, od čega je trećina došla posljednjih godina. Tvornica obuće Lora sagradila je novi proizvodni pogon, a među 130 zaposlenih je pretežno ženska radna snaga, čije nam je situiranje najveći problem. Tvrtka Poliester laminati ima novi proizvodni programa vezan za kabine za tramvaje, što mu je otvorilo nekoliko desetaka radnih mjesta. Plastika nova za tvrtku Ziegler radi tankove za vatrogasna vozila, što je također dovelo do novog zapošljavanja. Treba spomenuti i Kalničke vode, koje najavljuju proširenje proizvodnog asortimana. Došlo je, na kraju, i do vlasničkog spajanja Križevčanke i Improma, što bi moralo racionalizirati poslovanje i ojačati tržišnu poziciju te tvrtke.

* Kakva je situacija u društvenim djelatnostima? Smatrate li često spominjane probleme Pučkog otvorenog učilišta i Turističke zajednice konačno riješenima?

– Mislim da smo i tu učinili značajnije pomake, ponajprije kadrovske, i da to više neće biti krizne točke. Pučko otvoreno učilište ima novu ravnateljicu, tako da je krenulo i s nizom novih programa. Jedino što nam još nedostaje je veći broj obrazovnih programa, no tu je proces verifikacije nešto duži. Nadam se da smo i zbrku u Turističkoj zajednici riješili izborom Ottonea Novosela za novog predsjednika pa očekujemo da će skupština tu odluku i potvrditi. Nadam se da će se upravo u turističkoj ponudi puno toga promijeniti i poboljšati.

No, kad je riječ o društvenim djelatnostima, svakako treba spomenuti da je, zahvaljujući županijskim projektima ulaganja u zdravstvo, nedavno otvorena nova zgrada Doma zdravlja, gdje je ukupno utrošeno oko 13 milijuna kuna, a i sagrađena je nova škola u Đurđicu. Uspješno je okončana i naša humanitarna akcija kojom je kupljen novi mamograf, kojim je riješen još jedan zdravstveni problem. Nakon dugo vremena konačno su krenule i naše Križevačke novine, a tiskali smo i vrlo reprezentativnu monografiju "Križevci i Kalničko prigorje".

* Križevci su poznati i po djelovaju brojnih udruga. Što bi tu trebalo izdvojiti?

– Doista sam ponosan na veliki broj gradskih udruga, što dokazuje živost civilnog društva. Neću ovoga puta govoriti o onim glazbenim sadržajima, recimo tamburaškim ili puhačkim, koji su poznati i u nacionalnim okvirima pa i preko granica. Spomenut ću samo tri udruge koje svima mogu biti primjer. Jedna je od njih Udruga invalida, koja je postala prava institucija i ove godine za svoje brojne aktivnosti planira proračun od čak 1,6 milijuna kuna, a od Grada dobiva samo 30 tisuća. Sve ostalo osigurava uključivanjem u projekte ministarstava i raznih fondova. Drugo je Gornjogradsko dobrotvorno i kulturno društvo Lipa, koje građanima stalno nudi svoje programe. Naposljetku, tu je i Udruga mladih KVARK, također poznata i u širim okvirima. Ona je dobila zapušteni podrum u Hrvatskom domu, koji je zahvaljujući novcu iz pojedinih fondova pretvoren u klub kulture, gdje se održava cijeli niz koncerata, izložbi, tribina i promocija.

* Što je s realizacijom projekta županijske ispostave Hrvatskog državnog arhiva, za koji su upravo Križevci pokazali najviše interesa? Kako se o tome odredilo Ministarstvo kulture?

– Budući da smo obavili neke pripremne poslove, i ja sam to pitanje postavio ministru Biškupiću prilikom njegova posjeta Koprivnici. On mi je odgovorio da čeka da konačno rješenje predloži župan Friščić. Konkretnije rečeno, mi za županijski arhiv nudimo prostore križevačke sinagoge, koja se može uspješno renovirati i zadovoljavati postavljene standarde. To je rješenje prihvatilo i povjerenstvo Hrvatskog državnog arhiva i ministarstva. No, kako je riječ o našem ulaganju u uređenje prostora od dva milijuna kuna, jasno je da ne možemo krenuti u projekt dok ne budu potpisani ugovori. Čuli smo da je naknadni interes za arhiv pokazala i Koprivnica, koja prvotno nije bila zainteresirana. Sigurno je tek to da će izbor lokacije ovisiti o Biškupiću, kojemu smo već poslali kompletnu dokumentaciju, no formalnu odluku donosi Vlada.

Ili bolje funkcioniranje Doma zdravlja ili razlaz

* Posljednjih ste mjeseci sve glasniji u zahtjevima da se križevački Dom zdravlja izdvoji iz jedinstvene županijske ustanove. Zašto?

– Jedno je vrijeme na snazi bio zakon po kojem je u županijama mogao biti samo jedan dom zdravlja pa se prišlo ujedinjavanju postojećih, što je učinjeno i u našoj Županiji. Kasnije je, međutim, došlo do izmjene, kojom se dopušta i više županijskih domova zdravlja. U konkretnom slučaju nije riječ o tome da mi silom želimo imati izdvojeni Dom zdravlja već je problem u tome da ovaj postojeći, barem kad je riječ o Križevcima, ne funkcionira dobro. Svakog tjedna dobivam poneku pritužbu pacijenata, a one se uglavnom tiču problema oko laboratorija i fizikalne terapije. Da je uloženo još milijun kuna u te svrhe, na onih već spomenutih 13 milijuna, danas bi zacijelo i to bilo riješeno.

Ukratko, smatram da se funkcioniranje Doma zdravlja mora žurno poboljšati jer je nedopustivo da se bez odobrenja uprave ili dolaska majstora iz Koprivnice ne mogu obaviti ni najsitniji popravci ili donositi odluke o kojima ovisi kvaliteta usluga. Ako tu nije moguć kvalitativni pomak, poštenije je da dođe do razdvajanja domova, kojima županija ostaje vlasnik.

Spravišće će uprizoriti redatelj Dražen Ferenčina

* Saznajemo da će koncept ovogodišnjeg Križevačkog spravišća biti znatno osvježen. O čemu se radi?

– Formiran je odbor koji je raspisao natječaj za sinopsis, a izabrano je stručno vodstvo te manifestacije. Tako je Zdenka Gold postala direktorica i producentica, dok je umjetničko vodstvo preuzeo Ottone Novosel. Za scensko uprizorenje izabran je odavno dokazani kazališni redatelj Dražen Ferenčina, koji je iz našeg kraja, dok je kostimograf Dražen Grubišić, također osoba koja se time profesionalno bavi.

Razlika od prijašnjih godina je i u tome što će se glavni dio manifestacije sada održavati na primjerenijoj lokaciji kod crkve Svetog Križa. Želio bih podsjetiti da je ovo 40. obljetnica Spravišća, po čemu je ono i najstarija manifestacija u županijskim okvirima, a nadam se da ćemo na temelju novog koncepta dobiti i financijsku pomoć resornog Ministarstva.