Sjedište Državnog arhiva opet upitno

KRIŽEVCI – Između Križevaca i Koprivnice opet se “rasplamsao rat” oko sjedišta Državnog arhiva, jer su Koprivničani prije nekoliko dana pismeno zatražili da sjedište arhiva bude u koprivničkoj vojarni, iako je nedavno i župan Josip Friščić dao pismenu potporu Križevcima da sjedište arhiva bude u Križevcima.

Uz županovu suglasnost još od 2005. na križevačkoj je strani i Arhivsko vijeće koje se nakon pregleda nekoliko ponuđenih prostora odlučilo za Križevce, predloživši da arhiv bude smješten u bivšoj križevačkoj sinagogi.

Bivša sinagoga, a zatim Omladinski dom u Križevcim– Mi smo provjeravali u Ministarstvu kulture i nismo doznali za nikakvu odluku na koju se sad u svojoj obnovljenoj kandidaturi pozivaju Koprivničanci. Odluka na kojoj piše da mi nismo ništa učinili da se uredi sinagoga i da zato nema uvjeta za osnivanje arhiva u Križevcima, koliko ja znam, ne postoji.

Koprivničani su izazvali buru kada su prije nekoliko dana pismeno zatražili da sjedište arhiva bude u njihovoj vojarni
No, činjenica je da u uređenje prostora sinagoge nismo išli dok ne dobijemo definitivnu odluku Ministarstva kulture da će Križevci biti sjedište arhiva. Dva milijuna kuna ne želimo potrošiti na slijepo i to smo naznačili u Ministarstvu kulture gdje nam je rečeno da bi Vlada uskoro trebala raspravljati o preporuci Arhivskog vijeća. To nam je nedavno u Koprivnici potvrdio ministar Božo Biškupić koji nam je i preporučio da uz preporuku Arhivskog vijeća dokumentaciji priložimo i županovu suglasnost što smo i učinili, vjerujući da je napokon sigurno da ćemo nakon višegodišnje procedure dobiti i Vladinu odluku da će sjedište arhiva biti u Križevcima, kako bismo započeli s uređenjem prostora po standardima za arhive – kazao je gradonačelnik Branko Hrg.

No, dometnuo je da su provjeravajući postoji li kakva odluka da u Križevcima nema uvjeta za osnivanje arhiva, saznali za “igre” s koprivničke strane.

– Oni sada žele riješiti problem svoje vojarne koja bi to navodno trebala prestati biti već početkom iduće godine i sada su se ponovno sjetili arhiva. Neka nam pokažu taj dokument u kojem piše da nema uvjeta za arhiv u Križevcima – kaže Hrg.

Podsjetio je i da su Križevci prvi zatražili premještanje županijske arhivske građe iz Varaždina u Križevce. Bilo je to još krajem 2001. kada je na prijedlog križevačkog ogranka Matice hrvatske od Državnog arhiva zatražen povrat arhivske građe iz Varaždina, dok se koprivnička strana sa svojim zahtjevom uključila naknadno tijekom 2004.