Umalo ‘progurali’ nezakonitu odluku

Da zemlja sve više dobija na vrijednosti i da će joj cijene i dalje rasti, zorno pokazuje i primjer prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta na području grada Križevaca. Zbog 31,5 hektara u katastarskoj općini Ruševac tamošnji gradski vijećnici bili su spremni prekršiti čak i jasne odredbe o izboru najpovoljnije ponude. Zainteresiranih je bilo 9 ponuđača, a Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za prodaju kao najpovoljnijeg odabralo je Igora Novosela iz Križevaca. Odabir nije bio težak; Novosel je vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ima staju kapaciteta 100-nu junadi i namjera mu je udvostručiti proizvodnju mesa, a za zemljište je ponudio najvišu traženu cijenu – 662.709,60 kuna, koje bi isplatio u jednoj rati. No, nekolicina gradskih vijećnika iz redova HSS-a nije se složila da je njegova ponuda stvarno najpovoljnija, zbog čega je amandman na odluku podnio vijećnik Marijan Marčeta.

– ‘Prijedlog Odluke je da je najpovoljnija ponuda Igora Novosela iz Križevaca. Predlažem da se odluka u tom dijelu mijenja i da glasi. ‘Dražen Jakčin, Ruševac.’

I dodatno obrazložio:
– ‘Radi se o uglednom obiteljskom gospodarstvu koje generacijama živi od poljoprivredne proizvodnje, koje ima znanje i iskustvo, a kojima je za daljnji razvoj i povećanje proizvodnje potrebna zemlja.’

Ono što je Marčeta prešutio o ponudi Jakčinovih, je to da su oni zatražili otplatu zemljišta na rok od 20 godina, čime, čak i da nisu ponudili 700-njak kuna manje od Novosela, njihova ponuda nikako ne može biti najpovoljnija. No zbog amandmana sjednica Gradskog vijeća je morala biti prekinuta, na brzinu se sastalo Poglavarstvo, čiji je prvi čovjek, gradonačelnik Branko Hrg u nastavku izvijestio:

– ‘Mi smo razmotrili predloženi amandman; poglavarstvo ostaje kod svojeg prijedloga i ne prihvaća ga.’

Da su odlučili drugačije, križevački bi poglavarstvenici prekršili zakon i nesumnjivo bi njihovu odluku srušila eventualna žalba najboljeg ponuđača. No to izgleda da nije bilo sasvim jasno članovima vijeća; za ponovo predloženu odluku Poglavarstva glasalo je njih 9, dok su petorica bila protiv, te četiri suzdržana.