I Križevčani se dioničarima T-HT-a zovu

Premda se točan broj građana koji su u Hrvatskoj iskazali interes biti dioničarima T-HT-a u nadležnim ustanovama taji, procjenjuje se da je od početka Inicijalne javne ponude u ponedjeljak, dionice tijekom tjedna upisalo stotinjak tisuća ljudi. (Iza)zovu da budu vlasnicima djelića najprofitabilnije domaće tvrtke nisu odoljeli ni u Križevcima, među čijim žiteljima se posljednjih dana u čestim prilikama vode pravi poslovni razgovori.

Tridesetgodišnji diplomant ekonomije dionice je upisao u poslovnici Fine i već je komunicirao s brokerom koji će, čim 1. listopada bude poznata konačna cijena jedne dionice T-HT-a, pokušati na burzi što unosnije prodati njegov paket. Naš sugovornik kaže da je upisao maksimalni iznos od 38 tisuća za kupnju dionica po povlaštenim uvjetima, te napominje da ih neće zadržavati i čekati dividendu pa je angažirao brokera da njegov budući udio proda.

Umirovljenica koja je na šalteru Fine plaćala račune za režije, bila je iskrena i kazala da neće dioničariti jer nema čime, napomenuvši da se u takav posao radije upuštaju oni koji imaju višak sredstava za ulaganje. Posebno je čudi što mnogo ljudi diže kredite za upis dionica, što im donosi još veći rizik za gubitak novca.
Slično razmišljaju i neki križevački prosvjetni djelatnici koji u ovotjednom zanimanju javnosti za privatizaciju državnog kapitala vide ljudsku težnju za očekivanjem brzog stjecanja dobiti, ocjenjujući da su svi oni, kao i mi, zapravo moralni vlasnici telekomunikacijske kompanije jer su izdvajali poveće iznose za telefonske priključke i održavali sustav pretplatama.

Za vrijeme trajanja ove javne ponude za upis i kupovinu dionica T-HT-a i vrata križevačke poslovnice Erste banke su do 27. rujna širom otvorena za sve koji se nadaju da će ulaganjem u biznis s telekomom osigurati izlaz iz svakodnevnog sivila u ružičastu budućnost. Neki će se studenti odreći mjesečne stipendije u korist vlasništva nad dionicom-dvije, dok će na spomen zarade živnuti i umirovljenici koji će si uzeti jedan paketić, makar znali da će je njihov utrošeni novac upravo ono što im treba biti vraćeno kao dug, kako to najavljuje država, sadašnji vlasnik dionica.

Svejedno kakvi bili poticaji i impulsi za privatiziranjem barem i (tele)komadića od 23 % Hrvatskog telekoma koliko daje država, većina je ljudi uvjerena da će im se uloženo višestruko isplatiti. A oni koji se ovom prilikom nisu javili na javnu ponudu smatraju da nisu propustili bitno – jer su uštedjeli novac.
Kako bilo, velik izlazak građana na 293 mjesta za upis dionica i zanimanje za ekonomiju iznenađuje razne stručne analitičare, a je li to i dobar politički predbroj doznat će se na sljedećem velikom odazivu – onome biračkom – na izborima za dva mjeseca.