Umjesto da saniraju, eksploatirali kamen

KRIŽEVCI – Rudarska inspekcija Državnog inspektorata zabranila je daljnju sanaciju kamenoloma Belke, jer se po nalazu inspekcije tamo ne odvija sanacija, već nelegalna eksploatacija tehničko-građevnog kamena.

Na to je već dulje upozoravalo stanovništvo Kalnika pričajući u kuloarima “kako netko pod plaštom sanacije debelo zarađuje na njihovu kamenu, koji umjesto na cestama Kalnika, kako je to određeno planom sanacije, završava na gradilištima u Križevcima, Vrbovcu, Zelini, Dugom Selu…”. Takvo je mišljenje i bivšeg načelnika općine Mladena Kešera, koji kaže da je čuo za neke procjene prema kojima je tvrtka koja vrši sanaciju iz Belkea uspjela izvući već više od 70 tisuća kubika kamena.

– Trebalo bi istražiti zarađuje li na tom kamenu samo tvrtka koja sanira ili još i netko drugi tko im je to omogućio – smatra Kešer. Sadašnji načelnik općine Kalnik Božidar Kovačić (HSS), međutim, na naše je pitanje o zabrani sanacije rekao da je inspekcija zatvorila kamenolom zbog vremenskih uvjeta i kako bi se dodatno provjerila dokumentacija. Prema njegovim tvrdnjama, u kamenolomu se sanira nekadašnji nelegalni kop na kojem općina planira sagraditi sportske terene.

– Od sanacije ostaje nešto viška kamena koji se upotrijebio u Kalniku, gdje je navezen na oko 4,5 km poljskih cesta – kazao je načelnik Kovačić, dodavši da je ostatak prema uvjetima iz lokacijske dozvole odvezen na odlagalište tvrtke Raport iz Brezničkog Huma, kojoj je općina ustupila posao sanacije.

No, na našu zamolbu da nam dostavi zapisnik inspekcije, načelnik je rekao da ga nema, no poslao nam je žalbu općine na nalaz inspekcije. U toj se pak žalbi nigdje ne spominje zabrana zbog vremenskih uvjeta, već zbog eksploatacije kamena, a navodi se i da “zabrana izvođenja rudarskih radova traje sve do momenta dok općina Kalnik ne ishodi rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova”.

Istu pak općina nema nikakvih mogućnosti dobiti jer se Belke nalaze u zaštićenom krajobrazu. Općina Kalnik ove je godine dobila i ponudu jednog križevačkog poduzetnika za sanaciju kamenoloma u blizini izvorišta vode u Vratnu. Sumnjalo se također da bi ta sanacija mogla biti eksploatacija, a općina je od prihvaćanja ponuda odustala nakon što su stručnjaci iz Županijskog zavoda za prostorno planiranje utvrdili da sanacija kamenoloma u Vratnu nije potrebna.