Križevčancije: Volonterstvom do razvoja zajednice

Tisuću devetsto osamdeset i pete, tek godinu dana od Orwellove 1984., snimljena je svjetska himna We are the world kao apel za pomoć gladnima Etiopije, Reagan i Gorbačov susreću se prvi put otkako traje Hladni rat, Nelson Mandela odbija nagodbu za puštanje iz zatvora, a Microsoft izdaje Windowse 1.0.

Na domaćem terenu pojavljuju se prvi oboljeli od AIDS-a u Hrvatskoj, Vlada Divljan s Idolima snima soundtrack za istoimeni igrani film, Branko Zorko postaje juniorski prvak Jugoslavije te viceprvak na Balkanskim igrama, izgrađen je magistralni cjevovod Vratno-Križevci, Srimšek oslikava "Prijepodne u Šenoinoj ulici", planira se gradnja Vatrogasnog doma, a gradska knjižnica useljava u Hrvatski dom.

1985. je i godina prvog UN-ovog Međunarodnog dana volontera, koji se od tada svake godine 5. prosinca obilježava u preko stotinu zemalja svijeta organiziranjem skupova, volonterskih projekata, kampanja javnog zagovaranja i ekoloških akcija. Iako ne treba birati dane i datume za volontiranje, ovo je svake godine prigoda udrugama i pojedincima da svoj rad i doprinos društvu na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini približe široj javnosti. Stoga vrijedi osvrnuti se kakva je svijest o potrebi volontiranja među stanovnicima Križevaca i okolnih općina.

Prema medijskim odjecima čini se da u volonterskom radu za dobrobit lokalne zajednice prednjače gradska društva i neprofitne udruge, poput npr. Gradskog društva Crvenog križa, Caritasa župe Sv. Ane, Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom ili pak Udruge invalida. U humanitarnom djelovanju aktivni su i volonteri gornjogradskog društva Lipa, Križevačkog likovnog kruga, udruge P.O.I.N.T. i K.V.A.R.K. te mnogi pojedinci koji jednostavno žele pokoji sat svog slobodnog vremena uložiti u zajednički cilj za boljitak.

Crveni križ godinama provodi "Solidarnost na djelu" gdje njihovi volonteri prikupljaju donacije u odjeći, obući, hrani i novcu. Svake godine provode i veću humanitarnu akciju, pa je tako nakon nabavke mamografa za križevački Dom zdravlja na redu CT uređaj za koprivničku bolnicu. P.O.I.N.T. već četvrtu godinu zaredom izvodi akciju FIVE4KIDS, a prikupljenim sredstvima daruje djecu s posebnim potrebama te pomaže rad njihovog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju.

Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom u suradnji s križevačkom gimnazijom godinama provodi projekt "Vršnjak pomagač" gdje uključuje učenike u zajedničke aktivnosti s djecom s posebnim potrebama kroz kreativne radionice. Srednjoškolci Križevaca također pomažu osobama s invaliditetom kroz projekt "Volonterstvo i mladi" lokalne Udruge invalida, čije aktivnosti idu u smjeru izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, posebno uklanjanjem arhitektonskih barijera u gradu.

Osnovnoškolci iz Sv. Petra Orehovca i Gornje Rijeke protekle su godine svojim volonterskim radom osvojili nagrade pri Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, jer su nesebično pomagali vršnjacima iz svoje sredine da im poboljšaju životne uvjete. Ovo su, zasigurno, samo neki od primjera iz lokalnih sredina koji dobrotvornim radom podižu kvalitetu života osjetljivim skupinama. Uz humanitarne, volontira se i u obrazovnim, kulturnim, sportskim i socijalnim aktivnostima koje privlače posebno mladu populaciju.

U svibnju ove godine Hrvatski sabor je donio Zakon o volonterstvu, koji već u drugom članku kaže da je ulogu i značaj volontiranja potrebno prenijeti djeci i mladima kroz školovanje u odgojno-obrazovnim ustanovama. Iako su svi navedeni primjeri iz križevačke regije itekako pozitivni, za razvoj lokalne zajednice doista je neophodno ovakve aktivnosti okrupniti, jer volonteri mogu postati, kao što to u zapadnim zemljama već godinama i jesu, značajna pokretačka snaga društva, bilo da razloge tražimo u objektivnim uštedama ili osobnom zadovoljstvu pojedinca.

Važno je istaknuti da volonter ne predstavlja samo jeftinu ili čak besplatnu radnu snagu, već osobu koja svojom aktivnošću realizira prvenstveno neprofitne ciljeve, a u okruženje u kojem djeluje, bilo da se radi o registriranoj udruzi ili tek neformalnoj inicijativi građana, unosi dodatnu vrijednost svojom stručnošću i, što je još važnije, vlastitim životnim iskustvom.

Volontirati, dakle, ne znači besplatno raditi za vlastitu korist, već doprinijeti dobrobiti svojih bližnjih, zajednice ili cijelog društva. Pa, krenimo za početak od svojih bližnjih i lokalne zajednice, gdje će se naša pomoć najprije osjetiti, a svaki trud isplatiti osmijehom i radošću. Stoga, volontirajmo i tako usrećimo nekome završetak ove 2007. – Europske godine jednakih mogućnosti za sve.