Križevčani čuvaju domaće gene

PROTIV ZABORAVA Banka povrtnih kultura

Čak 10.000 uzoraka sjemena starinskih sorti povrća prikupili su učenici osnovnih škola u Koprivničko-križevačkoj županiji u projektu Očuvajmo i zaštitimo stare hrvatske sorte povrća, koji provode županija, radna skupina za povrće Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.

U gen banci VGU-a na Ratarnici je sjeme boba, cikle, češnjaka, graha, graška, kelja, kupusa, krastavaca, luka, matovilca, mrkve, paprike, patlidžana, peršina, poriluka, rajčice, salate, špinata, tikvica.

Sadnice na jahalištu

Dio sjemena zasijan je na gredicama na mjestu bivšeg jahališta te u plasteniku koji su darovali američka udruga USAID i Švedska agencija za razvoj zemalja u tranziciji Jugoistočne Europe u sklopu programa SEEDNeta. Voditeljica projekta u Križevcima prof. dr. Vesna Sambor ističe da je cilj očuvati sorte koje bi se mogle ponovno uzgajati, a izvrsni su nositelji gena za nove sorte ili hibride biljaka otporne na bolesti.

– Treba se vraćati zaboravljenim sortama jer su došle nove, suvremenije, koje isto kao i u modi imaju svojih prednosti – kaže dr. Sambor.

Indijanska žitarica

Pokazuje nam kako se kap po kap navodnjava i uzgaja rajčica, paprika i drugo povrće, a pod nadzorom glavnog koordinatora projekta prof. dr. Zdravka Matotana iz Podravke, koji im je velika pomoć.
Osim starinskih sorti u dijelu plastenika, ona sa studentima uzgaja i zamjenske žitarice – "quinoa" s obronaka Anda, slična domaćoj loboriki, izvrsnih hranidbenih svojstava. Tu raste, valjda jedina u Hrvatskoj, i "salba hispanica" koju su uzgajali Indijanci, a postala je hit u SAD-u jer ima više kalcija i željeza od drugih biljaka, pa se kilogram prodaje po 100 dolara.

– Teško je doći do tehnologije proizvodnje pa to razvijamo sami. Na mom kolegiju na VGU proučavamo i rižu pa smo ju zasijali, a zanimaju me njezini zračni kanalići što joj omogućuju da obitava u vodi jer se ne guši – kaže dr. Samobor.