Quo vadis, maturanti? – Jedan u novinare, čak osam u policajce

Većina maturanata Križevaca koji su ovoga tjedna bučno proslavili završetak srednjoškolskog puta, odlučila je ići dalje s obrazovanjem – polovina ih zna na koji bi studij, a neki imaju želju studirati ali još oklijevaju na koji bi fakultet pošli. To pokazuju rezultati istraživanja o profesionalnoj orijentaciji učenika završnih razreda, koju je križevačka Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje proveo od veljače do svibnja, obuhvativši 220 maturanata sve tri križevačke srednje škole – Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Srednje škole Ivan Seljanec i Srednje gospodarske škole.

Voditeljica istraživanja, psihologinja Valerija Kramar, navodi da se 108 učenika opredijelilo za studij, a 54 njih to želi ali još ne zna gdje.
– No, u ovoj generaciji 21 maturant se želi zaposliti odmah nakon škole, dok njih 37-ero još nije sigurno bi li se zaposlilo ili nastavilo školovati – kaže Kramar.

Sudeći prema izraženim željama za studijem, i pod uvjetom da se one doista ostvare, Križevci bi najesen mogli imati 10 novih studenata ekonomije, po 9 poljoprivrednih stručnjaka na domaćem Učilištu i budućih prometnih inženjera, te 8 polaznika policijske akademije, jer su upravo te studijske grupe na vrhu interesa.

Nekad vrlo traženo pravo kani upisati tek četvero učenika, dok psihologiju želi proučavati čak šestero, koliko i neki drugi smjer prometa. Učitelja bi, prema anketi, na križevačkom području bilo četvero, povjesničara troje. Unosnu elektrotehniku namjerava upisati dvoje, kao i engleski, francuski i hrvatski jezik. Novinarska struka slabo stoji i samo jedan učenik vidi sebe kao budućeg medijskog djelatnika.

Promatra li se po školama, križevački gimnazijalci "raspršili" su svoje želje na čak 34 moguća programa, što je zacijelo i odraz njihovih širokih interesa. Među njima prednjači ekonomija i psihologija, a začelje drže turistički menadžment i dramska akademija.

U druge dvije škole, napominje psihologinja, učenici također studij biraju prema području svoga trenutnog zvanja, pa tako komercijalisti "uzimaju" ekonomske grane ili organizaciju informatike, poljoprivrednici i veterinari studij na križevačkom VGU, agronomiju ili veterinu.

Osim pogleda u vlastitu budućnost, učenici su se izjasnili i o zadovoljstvu postignutim, ocijenivši u najvećoj mjeri da su zadovoljni pruženim u srednjoj školi, štoviše četvrtina ih je vrlo zadovoljna "starom" školom, a desetak posto uopće nije zadovoljno. Od nezadovoljnika su najglasniji u Srednjoj gospodarskoj školi, koja, ističu podaci, nije bila njihov prvi izbor pri upisu. Slijede gimnazijalci kojima je nastavni program preopširan.
No većina od 76 anketiranih križevačkih gimnazijalaca zadovoljna je jer smatra da ih je škola dobro pripremila za nastavak života i obrazovanja.

Da maturanti unatoč zrelosti koja se očitovala i u ovotjednim, nešto mirnijim ludim danima, ipak nisu potpuno samostalni, pokazuju riječi psihologinje da bi ih većina željela stručnu pomoć.

– Čak 95 % svih anketiranih kazalo je da bi im neki oblik stručne pomoći puno značio – bilo dodatni podaci o uvjetima upisa na studij bilo o mogućnosti zapošljavanja. Jedan učenik naveo je otvoreno da bi mu pomogla stipendija – zaključuje V. Kramar, psihologinja u HZZ.

U srijedu na oproštajnom susretu s maturantima, križevački im je gradonačelnik Branko Hrg i ove godine, već uobičajeno, ponudio mogućnosti kreditiranja i stipendiranja, kao i subvenciju mjesečnog željezničkog prijevoza. Uz to Hrg je napomenuo kako bi želio da se poslije faksa vrate raditi u Križevce.