Građani na skupu – ne sviđa nam se budući trg

Na sinoćnjem informativnom skupu Gradski trgovi – je li novo i bolje?! kojeg je priredila novosnovana Građanska inicijativa Ne križaj Križevce, građani su iskazali otpor prema predloženom projektu uređenja i obnove središnjih gradskih trgova – Strossmayerovog i Nemčićevog, početak koje je najavljen za pet dana. Ne sviđa im se naime što će gradska jezgra, inače pod konzervatorskom zaštitom, biti temeljito izmijenjena. Time je, unatoč trogodišnjem uvjeravanju gradskih vlasti da je zahvat na trgovima općeprihvaćena i pozitivna činjenica, pokazana neupućenost javnosti u problem obnove trgova, jer je većinu od 80-ak posjetitelja šokiralo što će se centar grada pretvoriti u široki prostor bez zelenila!

Njihovoj zabrinutosti za grad u kojem žive pridružili su se i stručnjaci – arhitekti i povjesničari umjetnosti te konzervatori. Od pozvanih sudionika skupu su se odazvala tek nekolicina, koji su međutim u izlaganjima zainteresirali javnost u postojanje problema da se glas struke ipak nije slušao pri vođenju natječaja za uređenje trgova.

Zlatko Uzelac iz Društva povjesničara Hrvatske dao je ozbiljnu primjedbu na tijek natječaja, ocijenivši da Križevci nisu izdvojen slučaj, već se u cijeloj Hrvatskoj, od Dubrovnika do Zagreba, pod krinkom obnove prostora omogućava srozavanje kulturne i povijesne baštine.

Ističe da je to sustavni problem koji prijeti gubitku gradskih vrijednosti. Uz to, radi se o protuzakonitim potezima i proceduri jer se nisu usvojile smjernice konzervatora i povjesničara umjetnosti! S tim se složio i Krešimir Galović, objasnivši da je natječaj za uređenje takvih prostora kao što su trgovi moralo provesti, kao što je uobičajeno, morao biti proveden uz Društvo arhitekata Zagreba ili Udruženje hrvatskih arhitekata, a ne da ga provodi Grad Križevci samostalno, za kojeg je izrazio sumnju da za to uopće ima stručne kapacitete. Budući je stručno angažiran na proučavanju povijesne baštine, žalosti ga što će križevački gradski trgovi, koji su bili antologijski primjer parkovnog uređenja, biti pokošeni radikalnim zahvatima.

Konzervator Milan Pezelj uime odjela iz Bjelovara koji je nadležan za konzervatorski pregled i nadzor, kazao je da je s njihove strane sve bilo legitimno, no objasnio je da je do prije dvije godine za Križevce bio nadležan odjel u Zagrebu, s kojim se gradska vlast natezala, ne uvažavajući njihove obvezujuće preporuke o očuvanju gradske jezgre.

Kao jedini član Stručnog povjerenstva koje je uime Grada Križevaca izglasalo koji će rad, tj. idejno rješenje, biti temelj za uređenje trgova, prof. Zoran Homen, pokušao je u svom izlaganju opovrgnuti kritike na račun nestručnosti i neupućenosti, zaključivši da se gradskom središtu vraća izgled kakav je bio prije, s javnim prostorom za okupljanje, te se čudio zašto ljudima smeta takva promjena.

Njegov je stav izazvao salve prigovora okupljenih, koji se nisu mirili s tim da će na Strossmayerovom trgu biti uklonjena stabla po kojima je on poznat, te uvedeni sadržaji poput vrtuljka i paviljona, za koje je upitna upotrebljivost.

Uz povremeno vruću raspravu kojoj su organizatori jedva uspjievali držati nit, posjetitelji svih dobi, ali i stupnja obrazovanja, iznijeli su niz osobnih primjedbi, kojima je sukus da obnova trgova donosi neugodne promjene, bez ikakvog opravdanja i uporišta u tradiciji.

I mladi arhitekt Božidar Poljak iz inicijative, kao i drugi stručnjaci, još jednom je izrazio bojazan za uništavanjem kulturno-povijesne baštine a poručio je da još nije kasno – iako je skup sazvan u predvečerje radova za koje postoji svi formalni uvjeti, inicijativa će tražiti da gradska uprava preispita svoje odluke o opravdanosti uređenja.

Na skupu je izraženo i uvjerenje da cijeli posao uređenja trgova ima političku pozadinu jer su uskoro lokalni izbori, a vlast nema drugih načina da privuče pozornost javnosti, budući joj drugi i mnnogo važniji projekti za razvoj grada – ne uspijevaju. Također se čulo mišljenje da će radovi, koje izvodi tvrtka Radnik, biti mnogo skuplji od predviđenih 12 milijuna kuna, štoviše, mogli bi narasti i do tridesetak milijuna. Građani su uglavnom složni da ovome gradu trebaju ulaganja i obnova preča od trgova, ponajviše konačno uređenje vojarne, izgradnja škola i oživljavanje gospodarstva.