Povijesna slava kao zalog budućnosti

Da je u prošlosti, pogotovo u burnom hrvatskom narodnom preporodu, u Križevcima bilo velikana koji su zadužili hrvatsku povijest, podsjetio je znanstveni skup Križevci u 19. stoljeću, kojeg su proveli Povijesno društvo Križevci, Pučko otvoreno učilište i Gradska knjižnica. Događaj je prema prof. Ivanu Pekliću, dao lijepu sliku grada otprije 150 godina, a predsjednica Povijesnog društva Katarina Čavlek dodala je da su građani toga razdoblja uspješno širili i budili nacionalnu svijest.

Skup je posebno svjetlo bacio na ulogu Križevaca u revoluciji 1848. godine, kada se, čulo se, cijelom Europom javljalo "proljeće naroda", dok se kod nas to izražavalo u narodnom i ilirskom preporodu. voj obol hrvatskoj kulturi, književnosti, znanosti i umjetnosti dali su tada pisac Antun Nemčić, glazbenik i mecena Alberto Ognjan Štriga, operna primadona Sidonija Rubido Erdoedy, znanstvenik Ljudevit Farkaš Vukotinović, pa i novinar Milan Grlović, svi ponikli iz Križevaca i okolice.

Osim eminentnih hrvatskih povijesničara, o značenju Križevaca u pretprošlom vijeku zborili su i križevački profesori i knjižničari, poslije čega je slijedila i diskusija. Obzirom da je povod okupljanja i 170. obljetnica križevačke knjižnice, tada ilirske, njena ravnateljica Marjana Janeš-Žulj napomenula je da je danas Knjižnici cilj širenje znanja, informacija i demokracije. Svi radovi sa znanstvenog skupa bit će objavljeni u sljedećem broju časopisa Cris, Povijesnog društva. Skup je inače pozdravio i otvorio gradonačelnik Branko Hrg, s ocjenom da na temeljima slavne prošlosti treba graditi i bolju budućnost grada.