Treba li Hrvatskoj uopće naše, domaće mlijeko?

PRVI PUT U Molvama se sastali proizvođači mlijeka iz sedam županija SZ Hrvatske
       
Na regionalno savjetovanje proizvođača mlijeka sjeverozapadne Hrvatske, prvo uopće takvog karaktera, danas su u Molve farmeri iz čak sedam županija došli žedni znanja, ali više gladni odgovora na aktualnu mliječnu “krizu”, pogonjenu prošlotjednim snižavanjem otkupne cijene te namirnice. Stanko Salaj iz Gole od 30 krava godišnje proda oko 7200 litara mlijeka, a smanjenjem cijene za 20 lipa godišnje bi izgubio oko 5000 kuna.

Opstanak seljaka
– Moguće je naučiti povećati proizvodnju mlijeka, no bojim se da će premije po litri biti manje, a što ćemo tad? Isto se pita i Branko Karamarković iz Čađavice kod Slatine, vlasnik nedavno otvorene farme sa 60 muznih krava.

– Možemo li opstati s tim mjerama, pored kredita koje smo podigli? Propast će nam farme, da li nam uopće treba mlijeko?

Proizvođači su zgroženi i enormnim uvozom, ne samo mlijeka, već i ostale hrane, nikad većim u Hrvatskoj. Zanima ih koga država takvim odnosom štiti – njih kao bazu ili trgovce i uvoznike. Sva su pitanja bila usmjerena eksponentu države, državnom tajniku u ministarstvu poljoprivrede Krešimiru Kuterovcu, koji je seljake umirivao, tješeći ih da se državne premije i potpore njima neće smanjivati, ali će se restrukturirati.

Državno zemljište
– Potpore će se drugačije preimenovati, ali ukupan novac neće biti manji, dobivat ćete ga do ulaska Hrvatske u EU – poručio je državni tajnik. Na to je nadovezao i temu Zakona o državnom zemljištu, kojeg država u posljednje vrijeme često popularizira.

– Zemljište treba staviti u funkciju, dati ga onima koji ga trebaju, a prednost imate vi stočari. Hoćemo vas stimulirati da dođete do zemljišta, milijun hektara mora se aktivirati – kaže Kuterovac, komentirajući da država ne može ponovo podići barikade i zabraniti uvoz, već poticati domaću proizvodnju. Mliječna proizvodnja u Hrvatskoj zasad, kazao je Srećko Ladišić iz koprivničkog HZPSS-a, iznosi tek 35 litara po kravi godišnje, dok je u EU to i 130 litara.

Od države su seljaci dobili i odgovor da neće dozvoliti jednostranu odluku o sniženju cijene mlijeka jer se ona uvijek održavala trojno – u dogovoru proizvođača, nadležnog ministarstva i otkupljivača u industriji.