Izvedeno uspješno ‘spajanje’ Andromede i Culture Shocka

Prošloga ponedjeljka navečer, voditelj Odjela Astronautika i planetarij Tehničkog muzeja u Zagrebu, te najčešći i najstalniji suradnik tjedne emisije “Andromeda”, emisije o svemiru Drugoga programa Hrvatskoga radija, koja je 27. ožujka navršila 13 godina emitiranja, Ante Radonić, održao je u križevačkom Klubu kulture, u okviru festivala Culture Shock, predavanje pod imenom “Čudesni svemir”.

 Prikazujući atraktivne fotografije galaktika i zvijezda koje već godinama na Zemlju šalje svemirski teleskop Hubble, Ante Radonić objašnjavao je što danas znanost zna i smatra o razvoju svemira, o događanjima u svemiru i o njegovoj budućnosti.

Galaktike u sudaru, zvijezde u rađanju i eksplozijama, maglice kao rodilišta i ostaci zvijezda, sve je to postalo pristupačnije i razumljivije znatiželjnim posjetiteljima ovog predavanja koje se pretvorilo u radionicu i tribinu, zahvaljujući kvalitetnim pitanjima i razmišljanjima posjetitelja.

Naime, nakon jednosatnog predavanja razvila se živa diskusija o mogućnostima života u svemiru nezavisnog od života na našem planetu, o potrebi i mogućnosti da se čovjek naseli u svemiru, o obnovi putovanja na Mjesec i osvajanju Marsa, o novim teleskopima u orbiti oko Zemlje koji će naslijediti teleskop Hubble i koji će još uspješnije otkrivati planete izvan Sunčevog sistema, tražeći posebno Zemlji slične planete.

Posjetitelje je zanimalo širenje svemira i posljedice sudara galaktika, odgonetavanje tajne tamne materije i tamne energije, cijena i isplativost istraživanja svemira, što su otkrile i otkrivaju letjelice koje su poslane “s one strane” asteroidnog pojasa, kolike su opasnosti od sudara sa svemirskim tijelima koja se približavaju Zemlji… To su samo neka od pitanja koja su se mogla čuti na ovoj tribini, o kojoj je na kraju dvosatnog druženja s križevačkom publikom predavač Ante Radonić izjavio da je jedno od boljih koje je u dugogodišnjoj svojoj karijeri vodio.

Dvorana Kluba kulture bila je “prepuna”, što je lako mjerljivo većim brojem posjetitelja nego što ima mjesta za sjedenje. Šezdesetak posjetitelja predstavlja i apsolutno veći broj nego na tribinama u većim gradovima, pa i u Zagrebu, uzimajući u obzir i Tehnički muzej i Zvjezdarnicu. Uzmemo li u obzir da je tribina održana u ponedjeljak, što znači da očekivano najznatiželjnijih posjetitelja, studenata zagrebačkih fakulteta, te večeri u većini nije bilo u Križevcima, pa nisu mogli niti doći na tribinu, možemo samo pretpostaviti kakva bi posjećenost bila da se radilo o danima vikenda.

Osim što nam Ante Radonić može još satima pričati o astronomiji i astronautici, u Hrvatskoj ima još stručnjaka za teme iz astronomije i astronautike koje bismo sigurno rado dočekali, s njima se podružili, od njih nešto naučili i saznali, a svojom pristupačnošću motivirali bi sigurno mnoge mlade posjetitelje koji još tek razmišljaju čime bi se u životu mogli baviti i što bi mogli izučavati.