Rade i za radio i za novine, a tri mjeseca nisu dobili plaću

DUBIOZA Jedini gradski radio u financijskim poteškoćama

– Posljednju isplatu plaće dobili smo tek za šesti mjesec, potvrdio je za Križevci.info djelatnik Radio Križevaca Hrvoje Biondić kuloarske priče da zaposlenici radija za svoj rad nisu dobili odgovarajuću naknadu. Tehničar zvuka nagrađivan 2004. i 2005. na Danima radija Hrvatske zajedno s novinarom Mauriziom Novoselom za najbolji radio-jingle, Biondić nas je na pitanje smatra li da se poduzeće nalazi u financijskim problemima uputio na direktoricu Danicu Čataj. Međutim, na naša pitanja poslana na službenu adresu elektroničke pošte križevačkog radija nije stigao nikakav odgovor, što nije novost s obzirom na “silenzio stampa” koji ta redakcija rado prakticira prema upitima s nezavisnog križevačkog portala.

Gradski radio izdaje gradske novine

Jedini gradski radio, koji je 2006. obilježio 40 godina djelovanja, danas ima osam zaposlenih, od kojih su četiri novinara. Od jeseni prošle godine poduzeće Radio Križevci u potpunosti je preuzelo poslovanje jedine gradske tiskovine, nakon što su Grad Križevci raskinuli suradnju sa zelinskim obrtnikom Dubravkom Žilavcem, čiji je obrt Dioniz od rujna 2006. izdavao Križevačke novine. Ime je tada promijenjeno u Križevački vjesnik koje postoji i danas, novinarska ekipa ostala je ista, a prihodi od sufinancijera, Grada Križevaca i okolnih općina Sv. Ivan Žabno, Sv. Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik – nastavili su se. To nam je i potvrđeno iz Općine Kalnik, koja mjesečno za Križevački vjesnik izdvaja 700 kuna te dobiva 5 besplatnih primjeraka lista.

– Nemam pojma da smo uopće od koga subvencionirani, kratko je na naše pitanje odgovorio Vedran Delić, radijski tehničar čije se ime spominje u impressumu novina kao zaduženog za marketing. Delić, koji inače radi grafičku pripremu i prijelom novina za tisak, također je potvrdio da plaće kasne, no u financije nije upućen. Što se tiče oglašavanja u Križevačkom Vjesniku, brzim listanjem rujanskog broja mogu se prebrojati točno dva komercijalna oglasa, prvi građevinskog poduzeća Radnik d.d. i drugi gradskog Komunalnog poduzeća d.o.o. Budući da su Radnik i Grad Križevci dva najveća pojedinačna imatelja udjela u vlasničkoj strukturi Radio Križevaca, ne čudi njihova prisutnost na stranicama novina.

Iz gradskog proračuna u – smeće

Iako je križevački gradonačelnik Branko Hrg na naše pitanje u kojem postotku Grad Križevci sufinancira novine e-poštom kratko odgovorio negativno, iz dobro obaviještenih izvora bliskih gradskoj upravi saznajemo da je ove godine u proračunskoj stavci za informiranje predviđeno 125 tisuća kuna, što odlazi na objavu oglasa na Radio Križevcima, u Križevačkom vjesniku, Narodnim novinama te drugim elektroničkim glasilima. Koliki se dio tog iznosa zapravo izdvaja za križevački list nismo uspjeli doznati, no činjenica ostaje da određena izdvajanja postoje. Gradska uprava uz sufinanciranje lista također otkupljuje dio naklade, pa je tako od listopada prošle godine naovamo Radio Križevcima navodno uplaćeno 3.240 kuna, što čini 360 primjeraka po jediničnoj cijeni 9 kuna.

Koliko god primjeraka Križevačkog vjesnika otkupljivali financijeri, primjećujemo da se već petnaestak dana nakon izlaska iz tiska neprodani dio mjesečne naklade, tzv. remitenda, odlaže u kontejner u dvorištu A. G. Matoša 3, što je adresa redakcije Radio Križevaca! Tako se dogodilo i u petak 16. listopada, kad smo fotografirali odlaganje broja  11, godina II od 30. rujna 2009., u smeće. Postavlja se pitanje je li to doista jedina logična sudbina lokalnih novina financiranih iz gradskog i općinskih proračuna, čija se remitenda procjenjuje na 40-50% naklade, iako podatak o samoj nakladi nije javno obznanjen.

Kršenje Zakona o medijima

Naime, iako su se mijenjali izdavači i jedinstveni broj ISSN tiskovine, konstantna je praksa da se u impressumu križevačkog lista ne objavljuje broj tiskanih primjeraka. Dok u Tiskari Zagreb iz očiglednih razloga taj podatak čuvaju kao poslovnu tajnu i upućuju na izdavača, kako smo saznali iz ISSN ureda za Hrvatsku, sukladno članku 15 Zakona o medijima svaki nakladnik tiskane publikacije obvezan je na vidnom mjestu na svakom primjerku publikacije navesti broj tiskanih primjeraka publikacije. Stoga se ovdje radi o stalnom kršenju zakona, iako ostaje nejasno iz kojeg bi se razloga ta informacija tajila od javnosti. No, istine radi, praksa neisticanja podatka o nakladi prisutna je i kod ostalih dnevnih i tjednih listova u zemlji.

Jesu li troškovi pripreme i izdavanja Križevačkog vjesnika uzrok financijskih poteškoća u koje je zapala uprava križevačke radio-stanice, ne možemo sa sigurnošću tvrditi, no izgleda da niti solidni prihodi od famoznih “Želja i pozdrava” više nisu dostatni za redovitost u isplatama plaća. Naime, poduzeće redovnim emitiranjem glazbenih želja od četvrtka do nedjelje uprihođuje godišnje, prema javno objavljenoj informaciji za 2005. godinu, preko 365 tisuća kuna, što je barem 7 tisuća kuna tjedno. Ako se uzme u obzir da je tada jedna glazbena želja stajala 10 kuna, a sada stoji 15 kuna, uz pretpostavku da je potražnja ostala na istoj razini, prihode od “Želja i pozdrava” danas možemo procijeniti i na desetak tisuća kuna tjedno!