Šljiva je rodila kao grožđe, samo da nam ju je prodati

PLODOVI PRIRODE Odjeci Šljivarijade, koja pod Kalnikom i šire promiče šljivu. Malim uzgajivačima bilo bi lakše kad bi se udružili i zajedno nastupili prema velikim otkupljivačima, kažu u društvu Plava krv iz Dropkovca, općina Gornja Rijeka

Uzgajivači, potrošači i ini ljubitelji šljiva došli su na svoje u Dropkovcu, općina Gornja Rijeka, na 3. šljivarijadi, na kojoj je Sportsko društvo Plava krv promoviralo jela i pila od ovoga kasnoljetnog voća, koje je, prema legendi, u 13. stoljeću pod Kalnikom od gladi spasilo i kralja Belu IV. dok se sklanjao od Tatara. Šljiva je ovoga ljeta obilno rodila, nije je napala bolest šarka.

– Ima je kao grožđa, pogotovo stare sorte poput bistrice, a važno je da ovdje stabla uglavnom nisu špricana – kaže predsjednik Plave krvi Ivica Srbljinović. No, uz zadovoljstvo napominje da bi sada moglo biti teškoća s otkupom i plasmanom uroda, pa kaže da nije strana ni ideja da se svi lokalni, mali, uzgajivači koji pod Kalnikom imaju po 20-30 stabala, udruže i zajedno nastupe.

– Kad bi se svi povezali preko zadruge, makar taj pojam bio nekima mrzak, više stotina domaćinstava moglo bi profitirati – veli on, trudeći se i kroz Šljivarijadu, a i u suradnji s HZPSS-om i Općinom, educirati uzgajivače. Teškoće, tvrdi se, stvara i model otkupa šljive koji nudi Podravka – mnogima je skupo do Koprivnice šljive dopeljati vlastitim prijevozom. I dok Podravka otkupljuje kilogram po 2.30 kuna, Tomislav Poljak s ocem Franjom prodaje kilu po 3 kune, uglavnom po tržnicama u Zagrebu.

– Dobili smo tri tone ploda iz 500-700 stabala raznih sorti, uspijevamo prodati, ali tek kad za koju godinu od nove plantaže s 1300 stabala, morat ćemo tražiti i jače partnere za otkup – veli Poljak. Dosta šljivara ipak će dio ploda iskoristiti za svoje potrebe – pečenjem pekmeza i rakije, ili do zarade doći u Križevcima, gdje se domaće cijeni. (VL)