Može sir biti u vitrinama, ali važno ga je ispravno napraviti

SIROTE KUMICE Osim uvjeta prodaje, bitni su i primjereni uvjeti proizvodnje sira i vrhnja. Križevačke kumice prosvjeduju po Zagrebu, ali niti njihovim kolegicama u Križevcima nije puno jednostavnije. Na tržnici ih posjetila inspekcija, a struka govori da moraju paziti kako proizvode sir

I dok su njene mlađe kolegice ovih dana tražene medijske ličnosti, prosvjedujući protiv sanitarnih odredbi da na zagrebačkim tržnicama sir i vrhnje odsad moraju prodavati iz rashladnih vitrina, baka Ana (78) iz Lemeša Križevačkog, koja skoro 60 godina sir i vrhnje prodaje na križevačkoj tržnici, mirno kaže da ni zamisliti ne može da radi bilo što drugo. I ona je kao mlada išla na zagrebačke tržnice.

Nema bojazni

– Nitko se nikad nije požalil’ na kvalitetu ili da je nekaj higijenski neispravno, imala sam stalne mušterije kojima je bilo dobro – prisjeća se Ana, danas jedna od tek nekoliko gospođa što proizvode nude na mliječnom odjelu, posebnom klimatiziranom prostoru u sklopu novoga križevačkoga placa, uređenog prije točno tri godine. Uz nju je i Katica iz okolice grada, koja će reći da će, ako se i u Križevcima doskora zabrani prodaja sira i vrhnja bez vitrina, prodati preostale tri krave iz štale i javiti se Centru za socijalnu skrb.

Strah im je povećao i dolazak inspekcije iz Ministarstva poljoprivrede, koja je ovih dana obišla i njihovo prodajno mjesto. No, prema riječima Darija Škledara iz Komunalnog poduzeća Križevci, koje upravlja tržnicom, nema bojazni da će biti zabranjena prodaja sira i vrhnja do Nove godine.
– U stalnom smo kontaktu sa sanitarnom inspekcijom, koja je utvrdila situaciju i koja bi idućega tjedna moglo izdati neko rješenje, no mi smo već sad u potrazi za najpovoljnijem ponuđačem vitrina – objašnjava Škledar.

Stariji neupućeni

Dodaje da uprava KP-a tek treba odrediti hoće li zbog budućih novih uvjeta porasti i cijena mjestovine na tržnici. No, nedostatak vitrina možda je vrh ledenog brijega. Veći je problem, čini se, u uvjetima proizvodnje. Struka, naime, već godinama apelira na poljoprivrednike da se registriraju kao OPG, kako bi imali i kontrolirani proizvod. Mr. Dario Zagorec iz HZPSS-a, inicijator Dana sira u Križevcima, kaže da je malo onih koji imaju registrirane objekte, kao mini sirane, a isto tvrdi i Mario Pečnik, predsjednik Udruge proizvođača Prgica, koji prodaje na Kvatriću.

– Tek je 10-15 proizvođača u županiji registrirano. Prije su dijeljene nepovratne potpore do 200.000 kuna, uvjet je bio i da OPG uđu u sustav PDV-a, izradi elaborat, no mnogi stariji ljudi nisu prošli zbog neupućenosti i nepotpune dokumentacije. Bitno je reći da smo mi izvan EU bili zatvoreni 50 godina i da je mnogima po selima teško u par godina poloviti sve. Da se razumijemo, nitko se u povijesti nije otrovao od svježeg sira, no sad se traže stroži sanitarni i higijenski uvjeti, da bi se moglo proizvesti kvalitetno. Bez registracije neće se više moći računati ni na poticaje – kaže Pečnik.

Zapamćene i po Ljudima s mliječnog puta, dokumentarcu

Teška svakodnevica Križevčanki i njihovih obitelji, koje na Dolcu i ostalim zagrebačkim tržnicama prodaju sir i vrhnje ovjekovječena je, podsjetimo, i u dokumentarnom filmu Miroslava Mikuljana Ljudi s mliječnog puta iz 2009., a koji je, i zahvaljujući iskrenosti protagonista, dobio mnoge nagrade. (VL)