Nije važna veličina vrganja nego kakvim ga je priroda stvorila

Blago šume: Križevčanin gljive fotografira – Dubravko Vrcelj strastveni je gljivar kojemu je glavni cilj naći što neobičniji oblik vrganja, što onda i fotografira, ali se ipak plodom i osladi

Ljubitelji gljiva u Križevcima već traže slobodan dan da odu u šume, koje s prvim proljetnim kišama već budu popunjene pravim “blagom”. I dok će mnogi tragati za što većim i težim vrganjem, od kojeg bi se obilno najeli ili se prodajom osladili, Dubravko Vrcelj istražit će koji oblik još nema u svojoj kolekciji. A svi su mu dosad unikatni!
– Gljivarstvom se bavim već 30-ak godina, a unazad 10 rodila se ideja da svaki vrganj neobična izgleda i fotografiram, jer to što priroda stvori zaista je fenomenalno – napominje Vrcelj, popularni Merry, rock DJ i radijski voditelj.

Svi se, kaže, zamaraju masom gljiva i veličinom, ali “meni je premija kad nađem neki neobičan”, objašnjava Vrcelj pokazujući fotografije na izložbi u Klubu kulture, u čast, kaže, “umjetnice prirode” koja stvara neobične oblike vrganja.
– Gledaj ovaj ljudski lik: ramena, noge, glava sa šeširom, ili ovaj – odozgora vidiš tri spojena, a ispod ih je zapravo 10 – veselo će Merry dodajući da vađenju “svojih” vrganja pristupa oprezno kao arheolog, jer, ako mu se neki komadić odlomi, onda vrganj više nije za fotoevidenciju, već samo za – konzumaciju. Ovjekovječio je i kapitalce na kamenu, zmijolike, blizance…

Putujući biciklom do lokacije u Gornjim Vinama ili Svete Helene, poznatog križevačkog “gljivarišta”, Dubravko i brat Željko, koji se zbog boravka u šumi stalno cijepe protiv meningitisa, svjedoče i promjenama u okolišu pa kažu da ih žalosti što je šumska površina zbog krčenja u nekoliko godina drastično prepolovljena, što osiromašuje i fond gljiva za njihovu arhivu. (VL)