Židovske bi arkade valjalo zaštititi kao dio naše kulturne baštine

Počivalište: Prijedlog da se dio križevačkog groblja obnovi. Prijedlog da počivalište Židova u Križevcima uđe na popis zaštićenih građevina uputila županijska vijećnica mr. Renata Husinec

Iako cijelo križevačko Gradsko groblje ima status evidentiranog kulturnog dobra, to ne vrijedi za dio gdje su posmrtni ostaci građana židovskog porijekla. Arkade – pod kojima su pokapani židovski uglednici od 1902. – već su desetljećima nagrižene zubom vremena, a mramorne ploče i neki epitafi stoje razbijeni kao posljedica vandalskih čini također već godinama. I zato se mr. Renata Husinec, predsjednica križevačke Matice hrvatske i kulturna aktivistica, zalaže da se Židovske arkade uvrste na popis zaštićenih građevina kulturne baštine, upitavši je li to moguće i kao članica Županijske skupštine.

Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije obrazlaže da svojstvo kulturnog dobra utvrđuje Ministarstvo kulture, a prijedlog može podnijeti vlasnik građevine. Kako cijelim grobljem upravlja KP, u gradskom vlasništvu, to je, čini se, logično da upravo Grad Križevci pokrene procedure zaštite, a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Grad čak i sam može neku zonu proglasiti zaštićenom.
– Predlažemo da vlasnici kulturnog dobra ili osoba koja njime raspolaže kontaktira s Gradom i nadležnim Konzervatorskim odjelom u Bjelovaru, kako bi se poduzeli potrebni koraci – kaže ravnatelj Zavoda Zlatko Filipović.

Većina grobova, zbog nepostojanja ili neutvrđivanja nasljednika, ili činjenice da su u holokaustu stradale cijele obitelji Židova-Križevčana, nije održavana, ali neke, poput počivališta osnivača mlina Hinka Schwartza, uređuju i zaposlenici Mlinara. Na groblju ima i pripadnika obitelji knjižara Goldberger i Neuberg, hotelijera Brenner, trgovaca Goldschmidt, obrtnika, profesora, liječnika… (VL)