Završeni 4. dani hrvatskih svetaca i blaženika

Molitvenim, književnim i glazbenim programom posvećenim sv. Marku Križevčaninu, misnim slavljem koje je predvodio bjelovarsko-križevački biskup mons. dr. Vjekoslav Huzjak te predstavljanjem stripa „Sveti Marko Križevčanin“ autora Hrvoja i Martina Plešea u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane u nedjelju 29. siječnja 2012. završeni su 4. dani hrvatskih svetaca i blaženika. Sv. Marku posvećen molitveni i umjetnički program predvodio je križevački zbor mladih „Crisinus“. Uslijedilo je misno slavlje koje je biskup Huzjak predvodio u koncelebraciji s glavnim urednikom Radio Marije Stjepanom Fridlom, gvardijanom bjelovarskoga franjevačkog samostana Tonijom Vučemilovićem, domaćim župnicima Stjepanom Sovičekom i Draženom Hladuvkom te križevačkim grkokatoličkim župnikom Mihajlom Simunovićem.

U propovijedi je biskup Huzjak rekao da su sveci pokazatelji da čovjek može živjeti pravim božanskim i dostojanstvenim ljudskim životom jer da božansko i ljudsko nije oprečno. „Ako se čovjek ‘oslobodi’ Boga, zarobi se sam u sebe pa nerijetko postaje žrtvom zla“ – naglasio je biskup ističući da nije dobro kada roditelji u vjerskom smislu ne žele utjecati na dijete, nego mu dopuste da se vjerski odrede tek kad odrastu jer se do osamnaeste godine u životu mladoga čovjeka mogu dogoditi i nemoral i droga i ostali poroci, a ne ono dobro što svi za svoju djecu žele.

„Ne možemo dopuštati da se stvari događaju same po sebi, da se djeca odgajaju u nekom čudnom ateističkom i agnostičkom društvu“ ¬– poručio je biskup Huzjak. Osvrnuo se na aktualni govor o embrijima u hrvatskom društvu rekavši da se vjernici sa stavom po kojemu embrij nije život – ne mogu pomiriti. „Zametak u ženi je čovjek, iz zametka se ne može roditi drvo“ – kazao je biskup rekavši da se pod krinkom znanosti može nametnuti slika čovjeka koja nema veze s Bogom i da se mogu nametati svakakvi zakoni.

„Čovjek može izgrađivati svetost i tako što će se boriti za pobjedu života i bogočovještva Isusa Krista, zato se nemojmo bojati biti sveti“ – poručio je biskup Huzjak istaknuvši da bismo rado čuli i da su nam političari uzori, sveti ljudi, jer ih je narod izabrao da ih vodi. „Nema toga posla na svijetu u kojem se čovjek ne može posvetiti. Osim toga, svetost nije samo ljepota i dobrota, nego je i muka, neuspjeh i pad nakon kojega se treba dići“ – zaključio je biskup potaknuvši da budemo narod koji teži svetom životu, posebno sada kada idemo u Europu u kojoj ionako odavno jesmo. Biskup je na kraju zazvao zagovor sv. Marka Križevčanina, zaštitnika bjelovarsko-križevačke biskupije da bdije i čuva nas i našu domovinu Hrvatsku.

Nakon misnoga slavlja, kojemu su u prepunoj župnoj crkvi sv. Ane nazočili i križevački gradonačelnik Branko Hrg, dogradonačelnik Stjepan Peršin, predsjednik Gradskoga vijeća Roko Bašić te koprivničko-križevački župan Darko Koren, predstavljen je strip „Sveti Marko Križevčanin“ autora dvojice Križevčana učenika osnovne škole Ljudevita Modeca – Martina i Hrvoja Plešea. O četverogodišnjoj uspješnoj plodonosnoj suradnji Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ i „Glasa Koncila“ detaljno je govorio v. d. direktora „Glasa Koncila“ Stjepan Pogačić koji je predstavio sva dosadašnja zajednička izdanja, a detaljnije o stripu govorila je urednica Vlatka Plazzeriano. Na kraju su o tome kako je nastao strip ispripovijedali sami autori.

Na taj su način završeni četverodnevni 4. dani hrvatskih svetaca i blaženika kojima se željelo potaknuti na bolje poznavanje i intenzivnije štovanje hrvatskih duhovnih velikana. Manifestaciju su, uz pokroviteljstvo Bjelovarsko-križevačke biskupije, organizirali: Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, Župa sv. Ane Križevci i Župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina Križevci, uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, Radnika d. o. o. i Veterinarske stanice Križevci. Suorganizatori su bili: Galerija hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato“ Zagreb te križevačke institucije: Gradski muzej, Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Glazbena škola Alberta Štrige i Osnovna škola Vladimira Nazora.