Hrvoje i Martin bratski pišu i rišu o svecima i pravi su strip-tandem

Mladi Križevčani zacrtali put. Braća su u stripu na 14 stranica u slici i riječi prikazala život, djelo i mučeništvo sv. Marka Križevčanina te žele i vjeruju da će stvoriti još sličnih djela jer vole stvarati

Svaki slavni strip ima svoj zaštitni dvojac – Asterix Uderza i Goscinnyja, Alan Ford Maxa Bunkera i Magnusa, a križevački strip mogao bi biti proslavljen radovima Hrvoja i Martina Pleše. “Napisao Martin”, “narisao Hrvoje”, već piše u impressumu stripa o svetom Marku Križevčaninu.

Izazov i stjecanje znanja

Oni su braća, kojoj je tek 12 i 13 godina, i autori su djela u kojem su na desetak stranica u sličicama i “oblačićima” prikazali život i mučeništvo zaštitnika Križevaca i Koprivničko-križevačke županije. Izdanje je promovirano na 4. danima hrvatskih svetaca i blaženika u Križevcima, a autori su dobili komplimente svih, od biskupa do vršnjaka.

– Prije dvije godine bio je školski natječaj pa su napravili veliki plakat o sv. Marku – objašnjava otac Siniša, uvodeći u priču i sinove.
– Ja sam crtao, a Martin je bojio, podijelili smo poslove, no dogovarali smo sve detalje… Prvo smo olovkom napravili skicu pa bojili i dodavali nijanse flomasterom – rječito će stariji Hrvoje, a Martin kaže da im je to bio izazov jer nije baš jednostavno prikazati život sveca na što slikovitiji način.

Izvori podataka bila su im djela o svecima i blaženicima, a veliku podršku davao im je i tadašnji križevački župnik Krešimir Žinić.
– Sve je trajalo dva dana po otprilike pet sati – ističe Martin, dok Hrvoje kreativni proces opisuje kao posao koji im je donosio i uzbuđenje i stjecanje novih znanja.
 – I dalje ćemo nastaviti raditi i kreativno se izražavati, vrlo rado – odlučan je Hrvoje.

Verziju koju je izdao Glas koncila znatno su poboljšali i grafički dotjerali, podijelili je kolegama u školi i učiteljima, kojima se svidjelo njihovo viđenje Marka, kanoniziranog 1995. Dečki su zavrijedili i bilješku o piscu, notiranu na kraju stripa, u kojoj su “zacrtali” i što će biti u životu.
– Želio bih raditi crtiće, izgleda mi jako zanimljivo kako nastaje crtež i film, animacija – odaje Hrvoje, dok je Martinu ambicija postati učitelj solfeggia, u glazbenim vodama ostao bi kao majka Silvana i teta Branka.

Prepoznat rad

S roditeljima su bili na hodočašću lani u Italiji, bilo im je, kažu, prelijepo iskustvo. – Možda naporno, ali bili smo upozoreni da će biti puno hodanja, nismo požalili – veli Martin o boravku u Vatikanu gdje je križevačke hodočasnike predvođene biskupom Nikolom Kekićem blagoslovio i papa.

– Drago nam je da se bave crtanjem i da su imali i sreće da rad dođe u prave ruke i bude prepoznat – ponosan je otac, vrsni informatičar.
– Sve se manje djece ovako studiozno posvećuje nekom kreativnom radu, sretni smo jer su skloni tome. Nije da se i oni ne zaigraju na računalu, ali onda budu vučeni nekom svojom inspiracijom – kažu roditelji dodajući da braći veliku podršku daje 
i najmlađi brat Luka. (VL)