Ištokova ‘šetnja kroz neke moguće Križevce’

Prošlu je subotu u križevačkom Klubu kulture, u sklopu 8. Culture Shock Festivala, otvorena izložba stripa “Dark City Crosstown” mladog križevačkog likovnog umjetnika Saše Ištoka. Već više godina aktivan, posebno multimedijskim radom, na križevačkoj likovnoj sceni i posebno predan supkulturnom i urbanom iskazu i izrazu, Ištok se ovom izložbom predstavio kompletnim autorskim radom kroz priču i crtež. Dinamična priča je smještena u neke buduće Križevce, precizno i detaljno iscrtanih gradskih veduta koje se nisu previše promijenile od danas. Autor je u kadriranju stripa pokazao visoko razvijeno filmsko razmišljanje i siguran crtež, u kojima ćemo naći, naglasio je profesor Saša Živković na otvorenju, slojevitost koja će nas potaknuti na iščitavanje kompleksnih poruka koje donosi. U glazbenom dijelu večeri za odličnu atmosferu su bili odgovorni DJ-evi Ivan Šimonek i Shteker.

Iz predgovora izložbi, autora Saše Živkovića: “Saša Ištok svojim već višegodišnjim djelovanjem i multimedijskim radom predstavlja zanimljivu osobnost u okviru križevačke likovne scene… Već kao adolescent svojim grafitima nije mogao ostati nezapažen. Pod pseudonimom Alien ostavio je na mnogim fasadama svoj obojani trag, a uz njega se često znao naći i njegov prijatelj Saint. Svojim je grafitima Saša uspio osvojiti i prisvojiti Križevce. Svojim je radom izgradio prepoznatljiv stil koji mu je bio odskočna daska u druge medije kojima se kasnije bavio. Kolorističkim akcentima koje je postavljao na sive, ponekad zapuštene, zidove unosio je novu energiju i živost u urbani prostor.

Geometrizam i složena kompozicija njegovih slova u tim grafitima pokazivali su i pokazuju zrelo razmišljanje i promišljanje u njegovom pristupu izvedbi koja je bila ostvarena kroz dugu pripremu i razradu ideje. Grafiti kao medij, već svi znamo, vezan je za puno veće urbane cjeline, a došao nam je preko bare. Hip-hop kao temelj te supkulture geta s istočnih obala Amerike ’80-ih i ’90-ih godina prošlog stoljeće donio je umjetnosti nove poglede na paradigmu umjetničkog djela. Umjetnici grafita svoja su djela prenosili u javni prostor ne samo na pročelja zgrada, nego i na javna prijevozna sredstva. Iz takvog djelovanja iznikli su mnogi poznati umjetnici koji su često anonimni, poput više nego poznatog Banksyja.

Grafiti su postali dio nečega što se sad naziva street artom i iskaz su globalizirajuće kulture koja svoje premise pronalazi u suvremenoj glazbi i kulturi koje su nezaobilazna činjenica u odrastanju mladih. Tako je i Saša Ištok odrastao stvarajući svoj umjetnički identitet kroz djelovanje u okviru ulične umjetnosti.

Kasnije se njegov rad seli u osamu njegove sobe, a Saša počinje crtati tj. kombinirati crtež i sliku. U tim crtežima događa se obrat prema apstrakciji geometrijske kvalitete.
Oni podsjećaju na unutrašnjost nekog stroja ili računala, a u njima se može prepoznati i utjecaj velikog hrvatskog slikara Ive Friščića. U tim slikama – crtežima Ištok i dalje koristi žive i intenzivne boje unoseći u njih elemente svog prijašnjeg rada.

Nakon svega, Ištok okreće novu stranicu i počinje se intenzivno baviti stripom. Na temelju iskustava i prijašnjeg rada, postavlja sebi nov izazov koji je uspješno realizirao. Strip, koji je suvremen medij, dopušta mu da se iskaže na novom polju prezentirajući vlastitu viziju jedne moguće budućnosti…

Ovo nije prvi slučaj u Križevcima da se netko odvažio ući u vode stripa, moramo se podsjetiti i tandema Štrumax (Štruklec i Stojanović) koji su se krajem ’80-ih okušali u tom polju. Ono što jest jedinstveno je činjenica da je ovo prvo izdavanje jednog križevačkog autora stripa u obliku malog albuma koji će svakako biti značajan za samog autora, ali i za supkulturnu scenu grada Križevaca. Tim se činom zatvara krug u životu jednog stripa, ali nikako ne bismo trebali govoriti o kraju jer vjerujem da će nas Saša Ištok uskoro obradovati s novim strip tablama.”