Birmingham – venecijanski doživljaj Otoka

Čovjek nema često u životu prilike biti nagrađivan. Valjda zato i rado “pada” na razne marketinške sačekuše, poput skupljanja nagradnih bodova, naljepnica i sličnih sjajnih i šarenih entiteta, trošeći novac na barem artikl više koji mu zapravo niti ne treba. “Moraš skupit’ sve” i “Kao kupac besplatno dobivate i ovaj set noževa” omiljene su poštapalice uvjerljivih glasova s TV reklama, a veličanstvena “Što više trošiš, više štediš” i najokorjelijeg štedišu može baciti na koljena, kad ga se uhvati na mamuran dan ili usred gripoznog bunila.

No, ponekad se bodovi doista diskretno i gotovo sami od sebe prikupe – jedan prekooceanski let do Amerike i jedan unutar Europe i evo dovoljno nagradnih kilometara za besplatnu povratnu kartu sredinom rujna na relaciji Beč – Manchester preko Londona. Budući da je konačno odredište bio Birmingham zbog predavanja na znanstvenoj konferenciji, a polazište Zagreb, nije bilo druge nego preostale rute povezati autobusnim linijama, što je ispao prilično ekonomičan, a ujedno relativno brz način putovanja. Ranojutarnjim se do Beča stiže za svega pet sati (uz polusatno stajanje), a Birmingham i Manchester su udaljeni dva sata ugodne vožnje srednjom Engleskom.

Nakon brzog prolaska maglovitim Manchesterom, i to lijevom stranom ceste, u autobusu gdje su svi potpuno vezani prometnim pojasom, Birmingham je u toplo jesensko predvečerje oduševio na prvu. Vikend u kojem se održavao ArtsFest, veliki kulturno-umjetnički festival, ispunio je trgove, a ulice su vrvile ljudima, što je samo potvrdilo da je izbor ekomomičnog smještaja u samom centru bio dobra odluka, makar simpatični trendi hotel u sobicama nije imao niti jedan jedini prozor, pa je noćenje bilo više podmorničarsko iskustvo.

Sunčana nedjelja bila je izvrsna prilika za šetnju gradom. Pri dolasku na Stoljetni trg (Centenary Square), još na ulici Broad u oči upada pozlaćeni spomenik “Lunarnom društvu”, prikaz trojice znanstvenika koji su krajem 18. stoljeća upravo ovdje pokrenuli industrijsku revoluciju: Matthew Boulton, James Watt i William Murdock. Odmah nasuprot njih gradi se impozantno zdanje buduće najveće britanske javne knjižnice – nove knjižnice Birminghama. Jedno do drugog su simfonijska dvorana i međunarodni konvencijski centar, sve građevine jedva starije od dva desetljeća.

O industrijskoj i obrtničkoj prošlosti Birminghama svjedoče mnoge galerije i muzeji sa stalnim postavama izložaka od keramike, stakla i dragog kamenja, a zbog nadaleko poznate tradicije izrade nakita, koja je i danas aktivna s ekskluzivnim predznakom, jedan dio grada nosi ime Četvrt dragulja (Jewellery Quarter). Na već spomenutoj ulici Broad velika skulptura od fiberglasa poziva, kako joj i samo ime kaže, naprijed (“Forward”) i prikazuje radnike, obrtnike, draguljare i ostali radni narodm s njihovim obiteljima kako ujedinjeni kroče prema svijetloj budućnosti.

Nešto dalje, na Viktorijinom trgu, skulpturu same kraljice donekle je zasjenio fontanski prikaz obnažene djevojke koju lokalci nazivaju “Floozie in the Jacuzzi”, iza koje je još bio postavljen ogromni video-zid, za potrebe javnog praćenja natjecanja na paraolimpijadi. Budući da Birmingham nazivaju Venecijom Otoka, vrijedilo je obići Brindleyplace, popularno okupljalište uz kanal, a usput posjetiti izložbu ranih likovnih radova slavnog Boba Dylana. Blizu željezničkog kolodvora New Street Station jedan od svojih talijanskih restorana drži i Jamie Oliver, gdje vrlo prihvatljivim cijenama, svježom ponudom i rustikalno uređenim interijerom tjera posjetitelje da se otimaju za stolicu više.

Za poludnevni izlet izvan grada idealan je posjet dvorcu Warwick, smješten praktički u istoimenom mjestu dostupnom vlakom. Posjet tamnicama i mračnim tornjevima dvorca, uz likove vrlo uživljene u dane im uloge krvnika, prosjaka, dvorskih luda, mučitelja, zatvorskih čuvara, može strašno zabaviti svakoga, od najmlađih do onih u godinama, dokle god imaju dovoljno snage proći silne stepenice i uske prolaze ili umaknuti prijetnjama zlotvora iz tmine. Za one nesklone pretjerano nakićenom show-programu, dvorac je okružen neodoljivom prirodom,  bez gužve, dosadnih trgovaca ili posljedica Merlinovih pogrešaka pri izvođenju čarolija.

Iako se s preko milijun stanovnika smatra drugim gradom Ujedinjenog Kraljevstva, Birmingham odaje dojam prisnog gradića koji turista rado prihvaća na mnogim događanjima, bilo da se radi o predstavi modernog Shakespearea u Old Rep Theateru ili koncertu otkačenih The Musgraves na otvorenom. Razgledanje famoznog botaničkog vrta, ili pak BBC-evih televizijskih studija, gradski obilazak u crvenom double-deckeru ili tek chillanje na besplatnim ležaljkama na Chamberlainovom trgu – samo su neki od načina upoznavanja Birminghama, koliko to jedan radni tjedan dopušta. Pri povratku kući noćenje u Beču, u ruksaku knjiga o Nicku Drakeu, a u polupraznom busu za Zagreb povratak dobrom, starom, hrvatskom jeziku. Cheers!

…Freedom fighters sent out to the sun
escape from brainwashed minds and pollution.
Leave the earth to all its sin and hate
find another world where freedom waits.
Past the stars in fields of ancient void
Through the shields of darkness where they find
Love upon a land a world unknown
where the sons of freedom make their home…
(“Into The Void”, Black Sabbath, 1971.)