Uspjeh koncerta Hrvatskog gudačkog kvarteta u organizaciji križevačkog Koncertnog ureda

U četvrtak 25. travnja je u Koncertnoj dvorani Glazbene škole održan koncert Hrvatskog gudačkog kvarteta, ansambla sastavljenog od eminentnih mladih umjetnika na gudačkim instrumentima, violinista Marca Grazianija i Aline Gubajdulline, violista Aleksandra Jakopaneca i violončelista Smiljana Mrčele. Organizator koncerta bio je novoosnovani gradski Koncertni ured i njegova voditeljica, profesorica Zlata Životić. Koncertni je ured, kako je to objasnila Životić, „pilot projekt“ Grada, a potrebu za njegovim osnutkom su već duži niz godina isticali mnogi križevački kulturni djelatnici. Cilj Ureda je bolja koordinacija među gradskim kulturnim institucijama, ali, dakako, i bogatija i kvalitetno organizirana glazbena ponuda. Sudeći po odazivu i reakcijama publike, ova je inicijativa i više nego dobrodošla, a uspjeh koncerta je pokazao i to kako se i ozbiljno-glazbeni programi mogu probiti u malom gradu kad se njihova organizacija prepusti u prave ruke.

Zgodna je podudarnost prošlotjednog koncerta da on nije označio debi samo križevačkog koncertnog ureda, već i debi izvođača, Hrvatskog gudačkog kvarteta. Svakoga tko je u četvrtak prisustvovao koncertu će ova činjenica sigurno iznenaditi, jer izvedba Kvarteta ne samo da nije zvučala kao prvi nastup, nego je glazbena zrelost i ujednačenost zvuka njegovih članova dala naslutiti da ovaj ansambl djeluje već godinama. Obrazloženje kvalitete kvarteta usprkos tome što je njegovo djelovanje još na početku, može se pronaći u biografijama članova i činjenici da svaki od njih nosi bogato iskustvo kako solističkih, tako i nastupa u raznim manjim ili većim ansamblima. Osim neospornog talenta i iskustva, članovi kvarteta imaju i vrlo dobru komunikaciju kod izvedbe zbog čega odlično funckioniraju kao ansambl.

Za svoj prvi cjelovečernji koncert, Hrvatski gudački kvartet je izabrao dvije skladbe, gudačke kvartete koji spadaju među temeljna djela ove glazbene vrste, dvojice skladatelja iz razdoblja romantizma, Borodina i Brahmsa. Premda kronološki bliski, Borodinov Drugi i Brahmsov Drugi kvartet, predstavljaju dva različita glazbena svijeta. Prvi je nastao na tradiciji ruskog romantizma nacionalnog smjera kojem je pripadao i Borodin zajedno s ostatkom „ruske petorice“, dok je Brahmsova umjetnost nastala na njemačkoj skladateljskoj tradiciji izrasloj iz Beethovenovog naslijeđa. Oba su kvarteta i za slušatelje, a pogotovo za izvođače, prilično zahtjevni, stoga je i njihovo izvođenje na jednom koncertu pravi pothvat. Bio je pravi užitak čuti vrlo zrelu izvedbu i opušteno muziciranje od ovako mladih izvođača, usprkos zahtjevnosti programa. Ispred mladog Hrvatskog gudačkog kvarteta je sigurno blistava glazbena budućnost, a nadajmo se da isto možemo reći i za križevački Koncertni ured.