Večeras foto-izložba s projekcijom ‘Kamerom u sedlu’

Ogranak Matice hrvatske Križevci i Ogranak Matice hrvatske Kutina pozivaju večeras u 19 sati u restoran Vojarna u Križevcima na otvorenje foto-izložbe s projekcijom “Kamerom u sedlu”, uz 75. obljetnicu rođenja kutinskog snimatelja Ivana Pavlovića Ripa (1938.–2011.). Sjećanje je to na poznatog autora brojnih fotografija s Konjaničkog maratona arapskih konja, koji se neprekinuto održava od 1997. godine, a ovogodišnji 17. po redu, upravo je posvećen je preminulom snimatelju i topnicima Domovinskog rata brigadira Željka Topolovca, povodom Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Postavljena izložba s projekcijom prigodno je sjećanje, kako u predgovoru ističe Dragutin Pasarić, “na Ripovu sljubljenost s kamerom u mnogim životnim okolnostima njegove Kutine pa tako i Domovinskog rata – sve do pokretanja vlastite amaterske televizije. Sličnog sadržaja bit će postavljena i u kutinskoj Knjižnici i čitaonici. U najtežim danima 1991. iako vidokrugom ne daleka bila je toliko potreban „kutinski prozor“ za pogled prema bojišnici.”
Sam maraton će započeti 5. kolovoza pod sloganom „Tradicija prošlosti – potreba budućnosti“ i pokroviteljstvom Grada Popovače, a u organizaciji Udruge uzgajivača arapskih konja Moslavina iz Volodera, kutinskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata te Ogranka Matice hrvatske Kutina.

Ovogodišnjih šest jahača – Željko Petters, Domagoj Petters, Marija Matason, Paola Tija Tutić, Dubravko Prekser i Tin Tvrdišević, uz logističare Željka Junkovića, Marija Tutića i Spomenka Karića – od 5. do 9. kolovoza jahat će u čast topničke postrojbe kojom je na zapadnoslavonskoj bojišnici 1991. zapovijedao Križevčanin brigadir Željko Topolovec. Središnji domaćin 7. kolovoza bit će Grad Križevci, a konjanici će projahati Kalnikom, Bilogorom, Moslavačkom gorom i preko Podgarića se vratiti u Voloder. Sudionici maratona u zajedništvu ogranaka Matice hrvatske Križevaca i Kutine obilježit će i 200. obljetnicu rođenja dva velikana Hrvatskog preporoda 19. stoljeća koji su književnošću i pravnom strukom zadužili Moslavinu i Križevce – Ljudevita Vukotinovića i Antuna Nemčića.