Udruga Demokroacija održala tribinu ‘Domovinski rat u svjetlu demokracije’

U organizaciji novoosnovane Udruge za promicanje građanske političke kulture „Demokroacija“ u Križevcima je u ponedjeljak 11. studenoga 2013., uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., održana tribina „Domovinski rat u svjetlu demokracije“. Sudjelovali su Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije, Ilija Vučemilović, predsjednik Udruge gardijskih brigada i Rozalija Bartolić, predsjednica Udruge udovica poginulih branitelja Zagreba i Zagrebačke županije. Moderator je bio Vlado Čutura, novinar Glasa Koncila. Uvodno je predsjednik Udruge „Demokroacija“ Željko Picig izrazio zadovoljstvo što je prva tribina udruge posvećena baš Domovinskom ratu te je okupljenima najavio da će udruga svoje sadržaje posvećivati razvoju demokratskih procesa u Hrvatskoj. Tribina, u koju se izlaganjima aktivno uključila i publika, od koje se čulo da sadržaja o Domovinskom ratu na kvalitetnoj razini nema ni u udžbenicima, ni u medijima, ni kod odgovornih političara, započela je intoniranjem hrvatske himne i odavanjem minute počasti svim stradalima u Domovinskom ratu. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa „Bistrica“ iz Marije Bistrice. Tribini su nazočili izaslanik predsjednika Republike Ive Josipovića, savjetnik za branitelje Vinko Kovačić te zamjenik gradonačelnika Križevaca Ivan Vuk.

Slijedi izvještaj s tribine prema priopćenju iz Udruge Demokroacija:

Moderator Vlado Čutura izrazio je zadovoljstvo što su u Križevcima baš mladi, svjesni temeljnih vrijednosti u društvu, organizirali „Demokroaciju“, kao hvalevrijedan jedinstven projekt u hrvatskom društvu:
– Bolje je da podupiremo ovakve naše mlade, nego da nosimo udžbenike na reviziju, naglasio je Čutura istaknuvši da je danas važno bez politikanstva u dnevno-političke svrhe valorizirati što je ostalo od Domovinskoga rata u javnosti, medijima, udžbenicima, da je važno javno se sjećati heroja Domovinskoga rata, poginulih hrvatskih branitelja, ranjenika i svih koji su postradali. Izjavio je da današnja politika to ne čini, da je hrvatski javni prostor prepun nepoštivanja vrijednosti Domovinskoga rata te prepun provokacija prema braniteljima.

Ilija Vučemilović je naglasio da se u hrvatskim medijima, a posebice na Hrvatskoj televiziji, branitelje marginalizira ili ih se spominje u negativnom kontekstu:
– Mediji samo čekaju da branitelji naprave nešto što je po njihovu sudu krivo, rekao je Vučemilović i naglasio da se o pokojnoj Jovanki Broz izvještavalo danima, a da o više od 1600 još uvijek nenađenih branitelja više nitko niti ne govori.
Zgrožen je izgovorio podatak da je čovjek koji je skinuo ćiriličnu ploču u Vukovaru dobio optužni prijedlog za dvije godine i dva mjeseca zatvora, a da je osoba koja je počinila masakr nad hrvatskim stanovništvom dobila tri godine i četiri mjeseca zatvora:
– Mi branitelji imamo samo jednu politiku, ona se zove Hrvatska, naše su boje crvena, bijela i plava, u hrvatskim interesima svi smo jedinstveni bez obzira na to što pripadamo različitim političkim opcijama. Danas nas može spasiti samo istina. Suprotstavili smo se srcem i krunicom protiv jačega i moćnijega, svejedno smo uspjeli ostvariti san. Naša ljubav za domovinu i danas je iznad mržnje moćnika, rekao je Vučemilović.

Rozalija Brkić je naglasila da u većinskom katoličkom narodu dominantne vrednote trebaju biti kršćanske, da je za loše stanje u državi odgovorna vlast, a da su ključni državotvorci branitelji:
– Državu nam, na žalost, vode pojedinci koji vjerojatno imaju psihičke poremećaje. Pa koja se to normalna vlast okreće protiv vlastitoga naroda?! Je li braniteljska žrtva za ovakvu državu i ovakvu demokraciju kakvu imamo danas bila smislena? Nije, zaključila je Brkić, naglasivši da nema prave demokracije bez istinske ljubavi prema vlastitoj domovini.
Ispripovijedala je da je s udovicama poginulih branitelja nedavno bila u Rimu i da su tamo doživjele velike počasti i priznanje za žrtvu koju su prinijele za domovinu gubitkom supruga, a da takve počasti u Hrvatskoj nisu doživjele od sredine devedesetih godina.

Josip Klemm je u svojem govoru istaknuo da su branitelji u Hrvatskoj dobili rat, ali da su izgubili bitku za demokraciju:
– Svako se jutro pitam: ‘Bože, jesam li na pravom putu?’ Nemam ništa protiv homoseksualaca, neka se vole, nemam ništa protiv srpske manjine, nemam ništa protiv manjina o kojima se govori, mi smo im branitelji stvorili uvjete da mogu egzistirati u Hrvatskoj. No, u našoj Hrvatskoj postoje manjine o kojima nitko ne govori, kojih se nitko ne sjeti, a kojima bismo se svi trebali klanjati: riječ je o manjini ubijenih u Domovinskom ratu, o manjini nestalih u Domovinskom ratu, riječ je o manjini koja se zove branitelji Domovinskoga rata, naglasio je Klemm rekavši da naši političari ne rade svoj posao srcem, već za dobru plaću i razne interese, i da kada reda radi moraju položiti vijence, čak niti ne pročitaju ime osobe kojoj su došli na grob.

Klemm je govorio detaljno o tome kako je sa suradnicima organizirao doček generala Ante Gotovine i Mladena Markača u Zagrebu nakon oslobođenja u Haagu 16. studenoga prošle godine. Sjetio se važnosti organizirane molitve i bdjenja diljem domovine večer uoči presude. Progovorio je i o problematici ćirilice u Vukovaru:
– Mi branitelji nismo prešli ni preko Dunava ni preko Drine. Bili smo spremni dati život za Hrvatsku, imali smo ozbiljno oružje u rukama, je li logično da se danas bavimo lupanjem tabli. Svi znamo zašto je do toga došlo.
Osudio je i postupke državnih vlasti prema inicijativi „U ime obitelji“ rekavši da je demokracija poštivanje volje naroda i da branitelji demokraciju žele zaštititi. Ekskluzivno je najavio da će branitelji iz svojih redova izabrati kandidata za predsjednika Republike za sljedeće predsjedničke izbore te je govorio o osnivanju trećeg puta koji će oblikovati Hrvatsku kakvu su branitelji zamišljali kad su je stvarali.