Dvije županije u jedno uslužno područje?

KOPRIVNICA – Prema najnovijem preustroju sustava vodnog gospodarstva, u državi će ukupno biti 19 uslužnih područja, koja će uglavnom slijediti granice županija, a zapravo jedina su iznimka Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Njih dvije bi prema studiji koju su izradili nizozemski stručnjaci, trebale činiti jedno uslužno područje, naravno, s jednim vodnim isporučiteljem. Dva sustava koja nemaju nikakvih dodirnih točki osim što se Bjelovar opskrbljuje vodom iz bunara u Delovima, pa zato i obližnji Novigrad Podravski dobiva vodu koju plaća bjelovarskom Komunalcu, trebala bi biti spojena i u području odvodnje. Kako to često bude, nekome iz Zagreba sasvim opravdan prijedlog, potpuna je besmislica onima na čijem području bi se trebao provesti, a za to je sasvim dovoljno razloga; primjerice, u Bjelovaru se groze cijene vode koju koprivnički Komunalac naplaćuje industriji, a u Koprivnici strahuju da kako mnogo toga polako odlazi iz grada i županije, otići će i sjedište vodnog distributera.

A jedna od najkonkretnijih šteta bila bi ta što gotove projekte za razvoj vodoopskrbe, izrađene za natjecanje na eurofondovima, možemo baciti u smeće.  – Radi se zapravo o aplikaciji za strukturne fondove EU, koje je platila Vlada preko Hrvatskih voda. Dakle, radi se o projektu od 50 i nešto milijuna eura, od čega 38 milijuna je prihvatljivih troškova. Ukoliko nam se ukinu uslužna područja i bude jedno s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, ovo sve pada u vodu, a na ovaj način i uz ovaj projekt mi bi zapravo završili kompletnu vodoopskrbu na području naše županije, objašnjavao je na zadnjoj Županijskoj skupštini dožupan Darko Sobota.

Potpredsjednik Skupštine, ali i direktor križevačkog Komunalnog poduzeća Goran Gregurek predloženi preustroj kratko je ocijenio glupošću. – Mi moramo učiniti sve da se ta glupost ne dogodi, a pogotovo da ne zaživi. Nema ni jednog argumenta za to, bez obzira što oni navode u silnim i skupo plaćenim studijama, jer Nizozemac ne može bolje od nas znati što nama treba. Svako okrupnjavanje ne mora nužno dovesti do smanjenja cijena usluga, što je konačni cilj, jer zašto bi to sve radili ako građani neće imati nižu cijenu, naveo je G. Goregurek.

Najočitiji dokaz tome je činjenica da u Hrvatskoj najveći gradovi, koji dakako i troše najviše vode, plaćaju najskuplju cijenu kubika. Vladajući u Županiji smatraju da i zato u Podravini i Prigorju trebaju i dalje ostati tri uslužna područja i na njima tri sadašnja distributera vode.(RKC)