Dukat, Konzum, Kutjevo i KTC kažnjeni s 1,63 milijuna kuna

Tvrtke sklapale zabranjene sporazume na štetu potrošača.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kaznila je Dukat i Konzum te Kutjevo i KTC s ukupno 1,63 milijuna kuna zbog teškog narušavanja tržišnog natjecanja. Dukat će platiti najviše 800.000 kuna, Konzum 600.000, dok je Kutjevo kažnjeno s 130.000, a KTC-u od 100.000 kuna. AZTN je proglasila ništetnim sporazume koji su sklopili poduzetnici Dukat i Konzum te Kutjevo i KTC, a zbog kršenja Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) sudionicima tih sporazuma upravno-kaznena mjera iznosi ukupno 1,63 milijuna kuna. Agencija je u oba slučaja utvrdila da je riječ o zabranjenim vertikalnim sporazumima kojima se na štetu potrošača narušava tržišno natjecanje.

Konkretno, u slučaju sporazuma između Dukata i Konzuma Agencija je utvrdila da su dodaci ugovoru o kupnji koje su sklapali u razdoblju od siječnja 2009. do siječnja 2011., sadržavali odredbe prema kojima se Konzum obvezao pridržavati minimalnih veleprodajnih i maloprodajnih cijena sugeriranih od strane Dukata. Ukoliko ih se Konzum kao kupac ne bi pridržavao, Dukat je imao pravo prekinuti isporuku svojih proizvoda.

Kada je riječ o sporazumu između Kutjeva i KTC-a, Agencija je utvrdila da je njihov međusobni ugovor koji je bio na snazi od siječnja 2010. do travnja 2011. sadržavao odredbe kojima je Kutjevo kao dobavljač obvezivalo KTC da sa svojim prodajnim cijenama prema krajnjem kupcu ne smije ići ispod minimalnih dogovorenih cijena, detaljno utvrđenih u prilogu ugovora. Ukoliko se KTC ne bi pridržavao tih ugovornih odredbi, Kutjevo je moglo jednostrano raskinuti ugovor.

Agencija je utvrdila da je u oba slučaja riječ o teškom ograničenju tržišnog natjecanja jer su ugovorne odredbe kojima se ugovaraju fiksne ili minimalne cijene uvijek zabranjene, neovisno o tome jesu li stvarno bile u primjeni te neovisno o veličini tržišnog udjela sudionika sporazuma. Naime, takvim se odredbama trgovcu onemogućava da slobodno formira cijene što je izravno protivno interesima krajnjeg kupca odnosno potrošača.

Međutim, budući da je važeći Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja stupio na snagu 1. listopada 2010., taj se propis u oba slučaja utvrđenih zabranjenih sporazuma mogao primijeniti samo na razdoblje kršenja Zakona nakon spomenutog datuma. Konkretno, rješenjem Agencije je utvrđeno da je zabranjeni sporazum između Dukata i Konzuma trajao od 1. listopada 2010. do 17. siječnja 2011., a sporazum između Kutjeva i KTC-a od 1. listopada 2010. do 15. travnja 2011.

Iako je nesporno da je riječ o poduzetnicima koji su zbog svojeg tržišnog položaja i značaja na hrvatskom tržištu u djelatnostima kojima se bave morali biti upoznati s propisima o tržišnom natjecanju,  Agencija je pri izricanju upravno-kaznenih mjera u obzir uzela činjenicu da su utvrđene povrede trajale relativno kratko kao i da zabranjene odredbe stvarno nisu primjenjivane pa stoga nisu imale značajan učinak na tržišno natjecanje.

Agencija je u obzir uzela i činjenicu da su sudionici tih sporazuma samoinicijativno izmijenili zabranjene odredbe i prije nego što je Agencija pokrenula postupak te da novi ugovor koji su Dukat i Konzum sklopili 17. siječnja 2011. odnosno novi ugovor koji su Kutjevo i KTC sklopili 15. travnja 2011., više nisu sadržavali odredbe o minimalnim cijenama ispod kojih trgovac ne smije krajnjem kupcu prodavati proizvode dobavljača.

Slijedom toga, sudionicima opisanih zabranjenih sporazuma izrečene su simbolične upravno-kaznene mjere u skladu s njihovim položajem na tržištu i njihovom financijskom i tržišnom snagom. Tako je Dukatu izrečena upravno-kaznena mjera u iznosu od 800.000 kuna, a Konzumu od 600.000 kuna. Kutjevu je izrečena upravno-kaznena mjera u iznosu od 130.000, a KTC-u od 100.000 kuna.

U oba slučaja Agencija smatra da je izricanjem simboličnih upravno-kaznenih mjera u takvim iznosima postignut cilj primjerenog kažnjavanja poduzetnika te da će se postići posebni preventivni učinak kod poduzetnika kojima su sankcije izrečene, ali i opći preventivni učinak kao upozorenje drugim poduzetnicima da se ne upuštaju u kršenje propisa o tržišnom natjecanju. Naime, propisi o zaštiti tržišnog natjecanja prisilne su naravi te poduzetnici moraju postati svjesni da ih nije moguće mijenjati međusobnim sporazumima.