Hrg: Politička scena se mora podijeliti na dvije koalicije

INTERVJU Jedna bi koalicija bila kao ova naša, a druga kao Kukuriku koalicija. One bi trebale dominirati političkom scenom, da bude što manje jeftinih ruku sa strane

Predsjednik HSS-a Branko Hrg u razgovoru za naš list (Novi list, op.ur.) govori o tome zbog čega je njegova stranka odlučila podržati referendumsku inicijativu udruge »U ime obitelji« o promjeni izbornog zakonodavstva.
– Da vam odam jednu malu tajnu. Negdje dva tjedna prije nego što je udruga »U ime obitelji« izašla u medije s ovom inicijativom razgovarao sam s nekolicinom svojih suradnika i najavio im da bi bilo dobro izaći u medije s prijedlogom da se krene u promjene izbornog sustava. S time da se one ne bi odnosile samo na preferencijalno glasanje. Prijedlog je bio da se razmotri i smanjenje broja zastupnika i ministarstava. Igrom slučaja nisam se našao s novinarom s kojim je bio dogovoren intervju. I onda je u tom razdoblju došlo do toga da je udruga »U ime obitelji« izašla u javnost sa svojom inicijativom. Moje je osobno stajalište da se to podrži, ali i da stranačka tijela raspravljajući o tome zauzmu stajalište da je potrebno nešto napraviti na promjeni izbornog zakonodavstva. I da je vrijeme da se o tome pita građane. Velike stranke koje dominiraju će uvijek poslagivati sustave onako kako njima odgovaraju, što je uostalom normalno. Ali moje je mišljenje da bi o tim stvarima ipak trebalo pitati građane da iskažu svoje mišljenje. I da to onda bude nekakva vodilja svim strankama u kreiranju novog izbornog zakonodavstva, da prate glas građana Hrvatske.

Vaš glavni koalicijski partner HDZ protivi se tom referendumu kojeg vi podržavate. Jesu li vam prigovorili zbog vaše podrške?
– Koliko sam ja pratio, HDZ nije generalno protiv svih referendumskih pitanja. Oni zagovaraju preferencijalno glasanje. Malo su skeptični oko dijela vezanog za izborni prag jer smatraju da bi ulaskom velikog broja stranaka i lista u Sabor moglo doći do problema u stvaranju saborske većine. U tom se dijelu ne slažu s inicijativom, ali nisam shvatio da bi oni bili generalno protiv nje.

Ali u javnost je izašlo da vodstvo stranke traži od članova da se ni na koji način ne uključuju u prikupljanje potpisa kao ni da sami ne smiju potpisati zahtjev za referendum?
– Nisam član HDZ-a pa do mene nešto takvo nije došlo. Kada su se prikupljali potpisi za referendum o braku ni jedna politička stranka nije javno previše istupala i pozivala članstvo da ide ili ne ide potpisati. Tek kada je došlo do samog referenduma stranke su jasno iznosile svoja stajališta. Tako da vjerujem da će građani u velikom dijelu podržati ovu inicijativu i pokazati žele li birati zastupnike koje žele. To će biti jedna prava anketa koja će pokazati želju građana. Ako se prikupi dovoljan broj potpisa sve će stranke itekako dobro razmisliti o daljnjim potezima u vezi izbornog zakonodavstva. Ako pak se ne sakupi dovoljan broj potpisa, što je isto tako moguće, moći će se reći da su građani zadovoljni sa sadašnjim izbornim zakonodavstvom.

Karamarko ne prigovara

Ako se ne prikupi dovoljan broj potpisa hoće li to biti vaš politički poraz?
– Ne. Mi smo se dali na raspolaganje udruzi »U ime obitelji« s našom logistikom i članstvom. Pozvali smo članove i dužnosnike da se uključe kao volonteri, bez stranačkih obilježja, i da u svojim sredinama potpišu inicijativu. A ako se ne prikupi dovoljan broj glasova to neće biti ničiji poraz. Ovo nije borba za položaj ili vlast. Ovo je ispitivanje mišljenja građana.

Je li vam Tomislav Karamarko ili netko drugi iz HDZ-a prigovorio zbog vaše podrške referendumu?
– Pa ne. Zašto bi mi prigovorio. Razgovarali jesmo.

Što vam je rekao Karamarko.
– Razgovarali smo o tome jesmo li dobro proučili materijale i znamo li što se sve iz toga krije.

Nekakvog prigovora ili zamjerke nije bilo?
– Ne. Mi imamo jedan korektan odnos. Gradimo nešto što bi nakon dugo, dugo godina moglo dati dobre rezultate. Hrvatska se politička scena mora podijeliti na dva glavna stupa, dvije koalicije. Jedna ovakva kakvi smo mi. I druga kakva je Kukuriku koalicija. I da one dominiraju političkom scenom, da bude što manje jeftinih ruku sa strane. Možda ćete reći da je kontradiktorno ovo što govorim, ali nije.

Ali istovremeno se zauzimate za manji izborni prag?
– Nije to kontradiktorno. Treba prisiliti te dvije grupacije da oko nekih stvari sjednu za stol i dogovore neke strateške točke važne za hrvatsku državu. To nije kontra ovog referendumskog pitanja. I to zbog toga što meni nitko ne priječi da ja unaprijed potpišem sporazum i kažem da će HSS koalirati s HDZ-om. Mi unaprijed možemo potpisati koaliciju, to nam nitko ne brani. CSU u Njemačkoj ima sporazum s CDU-om star desetke godina da se ovi neće kandidirati u Bavarskoj. I nema nikakvih problema, sve se zna.

Markić frontman ideja

Što mislite o tome da je cijela priča oko referenduma – i preferencijalno glasovanje i zabrana predizbornog koaliranja – samo magla kako bi se prikrio stvarni cilj – da se smanji prag i tako omogući stranki ili listi Željke Markić da uđe u parlament?
– Nije. Ja to ne doživljavam tako. Doživljavam to na jedan drugačiji način. Ovog trenutka građani inicijative koje pokreću političke stranke teže prihvaćaju nego aktivnosti koje pokreću građanske inicijative. I tu je poanta cijele priče. Uvjeren sam i da bi bilo prikupljeno više potpisa za aktivnost smanjenja PDV-a na hranu koju je prije dvije godine provodio HSS, da ju je tada vodila neka građanska inicijativa ili udruga. Ali čim je u pitanje politička stranka na djelu je jedan odmak.

Dakle, mislite da cijela priča oko referenduma nije izmišljena da bi gospođa Markić i njena stranka ili lista ušle u Sabor?
– Kao prvo ona nema stranku. Nije ni predsjednica udruge, samo je članica. Na neki način ona je frontman ideja koje se pojavljuju. Ali ako se dogodi da građani podrže njenu inicijativu, tko sam ja da mislim da to nije dobro.

Ali svakako bi joj bilo teže ući u Sabor ako bi prag bio pet, a ne tri posto.
– Taj postotak od pet posto u kombinaciji s D’Hondtom nije baš pravedan. Recimo gospodin Kosor i HSLS su sad potpisali sporazum s HDZ-om. Prije samo nekoliko mjeseci gospodin Kosor i HSLS su tražili smanjenje izbornog praga. Pitali ste me je li mi netko od koalicijskih partnera prigovorio. Onda bi u stvari trebali više prigovoriti kolegi Kosoru koji je javno isticao da bi trebalo smanjiti izborni prag. Intencija smanjenja izbornog praga je dugogodišnja težnja stranaka koje gube puno glasova i dobivaju manje mandata. Imate situaciju da je HSS na prošlim parlamentarnim izborima sa 72 tisuće glasova dobio samo jedan mandat. A da je HDSSB, čini mi se, sa 60-ak tisuća dobio šest mandata. Da je HSLS sa 70 tisuća glasova ostao izvan Sabora. Da je HSP AS dobio 65 tisuća glasova i samo jedan mandat. Zbog D’Hondta glasovi primjerice HSP AS-a otišli su vladajućoj koaliciji. Vidite koliko je taj sustav nepravedan. Mi smo malo računali. Sad je u Saboru 20-ak stranaka, a kad bi bio prag tri posto po ovim istim rezultatima u Saboru bi bilo samo 12 stranaka.

Crkva sa stavom

Što mislite o sve većoj ulozi Crkve u političkom životu?
– Sve vjerske institucije, posebno Katolička crkva koja je najbrojnija, ali i Pravoslavna crkva i islamska zajednica bi morale biti jedna moralna vertikala društva. Nemam ništa protiv da takve institucije javno i otvoreno reagiraju kada se događaju loše stvari.

Postoje informacije da su prošle nedjelje svećenici na misama otvoreno govorili vjernicima da sljedeće nedjelje potpišu zahtjev za referendum, te da će se potpisi skupljati pred samom crkvom.
– Bio sam u nedjelju na misi koju je služio biskup Bjelovarsko križevački u konkatedrali u Križevcima. On je u svojoj propovijedi govorio samo o simboličnim zmijama, gujama otrovnicama u Egiptu. Nisam ga čuo da je pozivao ljude da sljedeće nedjelje dođu davati potpise pred Crkvu.

Čuo sam to na više mjesta, čak su mi i neki kolege rekli da su tome svjedočili.
– Zar mislite da je i to, čak da je točno, nekakav grijeh.

Ne, ali mi je čudno da se Crkva u Hrvata brine o tome hoće li izborni prag biti dva ili pet posto.
– Ili da bude preferencijalno glasanje. Uostalom, zar i Crkva nije dio društva? Pa valjda kao takva ima pravo iznijeti svoj stav. Ja smatram da je i dužna iznijeti svoj stav.

Podržavate inicijativu o zabrani predizbornog koaliranja, a istovremeno ste u koaliciji s HDZ-om?
– Da. Pa ni u ovom prijedlogu se ne brane predizborne koalicije nego se brane zajedničke izborne liste.

Nije li to kontradikcija?
– Ne, to je pragmatika. To je politička pragmatika. U vremenu kada je izborni zakon takav kakav jest političke stranke postupaju sukladno njemu. U ovom je trenutku dozvoljeno predizborno koaliranje. Sada je prijedlog da se snizi prag i da će svaka stranka moći procijeniti hoće li sama izaći na izbore, ali i da se omogući građanima da još zaokruže i ime. Sve to daje jednu novu dimenziju. Jer realno gledajući svaka stranka više voli sama izaći na izbore. I to jer na listama bude veći broj članova, pokriva se veći teritorij i veća je mobilizacija članstva. A kada si u koaliciji neke svoje ljude moraš žrtvovati. Posebno to moraju raditi veće stranke. Vidite što je bilo s Kukuriku koalicijom na europskim izborima gdje je ostala jako kratkih rukava. Ali ako dođe do promjene zakona mi ćemo se tome prilagoditi i postupiti sukladno novoj situaciji. U ovom trenutku to nije moguće i nije realno i mi tako postupamo. Ali to ne znači da ja neću potpisati unaprijed koaliciju s tim istim strankama. I reći jasno građanima da ćemo s mandatima koje dobijemo i s točno određenom grupacijom stvarati buduću Vladu.

Glas građana

Ne bi li zabranu predizbornog koaliranja ipak trebalo regulirati zakonom jer ako je samo u Ustavu to bi se moglo lako zaobići?
– Stranke uvijek djeluju pragmatično i prilagođavaju se izbornom zakonodavstvu. Što je sasvim normalno i svi mi to radimo. Znam da ljudi govore da ovakve stvari ne bi trebali ulaziti u Ustav već da bi trebale biti riješene zakonom. Ali najbitnija stvar u ovom trenutku je jedna. A to je da čujemo građane. Da svi čujemo što oni kažu. Ako građani kažu, kao što su rekli da je brak zajednica muškarca i žene, da je ova inicijativa u redu, ne znam koja politička opcija će imati snage i drskosti suprotstaviti se tim istim građanima i tražiti nešto suprotno. I onda poslije toga izaći na izbore.

Koji je osnovni razlog da se zauzimate za preferencijalno glasovanje?
– Kada bi nakon europskih izbora napravili nešto drugo to bi bilo u najmanju ruku smiješno. Na modelu preferencijalnog glasovanja HSS je na zajedničkoj listi s HDZ-om i drugim partnerima uspio ostvariti izvanredan rezultat. Naša je kandidatkinja bila među troje kandidata koji su dobili najviše preferencijalnih glasova. To je pokazalo da mi možemo mobilizirati članstvo i da ljudi prepoznaju osobu. I da možemo na taj način provjetriti stranku.

Ali neke analize kažu da je Marijana Petir osim HSS-ovih dobila i veliki broj glasova birača HDZ-a koji su tako honorirali neke njene istupe zadnjih godina koje nisu mogli čuti od svojih čelnika.
– Naše su procjene da je puno više glasova iz tog miljea dobila Ruža Tomašić. Moguće je da je i jedan dio birača koji nisu birači HSS-a svoj glas dao Marijani. Ali ona je dobila oko 42 tisuće glasova, a toliko mi otprilike imamo članova.

Može li preferencijalno glasovanje dovesti do estradizacije politike? Recimo stranka na listu stavi Severinu ili Rozgu.
– Narod ima vlast kakvu si sam izabere. I to je pravo naroda. To je demokracija. Osim toga i do sada smo u Saboru imali i pjevače i glumce i sportaše i nitko nije govorio o estradizaciji politike.

Je li istina da ste ljuti na HDZ jer je u koaliciju primio HSLS?
– Ne znam otkud vam takva informacija. Uopće nismo ljuti.

Možda oko toga tko je od vas strateški partner HDZ-a?
– Mi imamo potpisani sporazum. Zna se što u tom sporazumu stoji. Znaju se pozicije. Na osnovi rezultata na prošlim izborima može se matematički izračunati tko koliko pridonosi ovoj koaliciji. Tu nema nikakvog spora. Niti imamo bilo kakvog problema s bilo kojim partnerom u koaliciji.

Tuđe nećemo, svoje ne damo

Predsjednik HSLS-a kaže da je on dogovorio tri zastupnika , a da resore nisu dogovorili. Koliko ste vi zastupnika i ministara dogovorili?
– Ništa mi nismo dogovarali. Mi ćemo tu vrlo jednostavno postupati. Volim koristiti povijesne rečenice svojih prethodnika u HSS-u, velikih ljudi hrvatske politike. U ovom slučaju ćemo se držati one jednostavne Mačekove – tuđe nećemo svoje ne damo.

HSS je uvijek dosad tražio isključivo poljoprivredni resor. Hoćete li ovaj puta tražiti i nešto drugo kako bi izbjegli optužbe da ste samo poljoprivredni sindikat?
– Mi kao stranka u ovom vremenu nove hrvatske države od prvog smo dana percipirani da smo u prvom redu sindikat seljaka. Danas više to nije tako jer je druga situacija. Ali u percepciji građana, čak i onih koji žive u Zagrebu na desetom katu nebodera, normalno je da HSS ima taj resor.

Naravno, ali imate li pored toga interes i za nekim drugim područjem?
– Najprije moramo dogovoriti kako želimo ustrojiti državnu upravu. Moj je osobni stav da treba smanjiti broj ministarstava. Treba ih jako skresati jer ovo što sada imamo je smiješno. Sasvim bi nam dovoljno bilo imati deset ministarstava. I onda moramo pogledati tko ima kakve ljude. Ne pada mi na pamet da pod svaku cijenu na bazi političke trgovine preuzimam odgovornost za nešto za što nemam kvalitetnog čovjeka. Od toga ću ja imati najveću štetu. Danas se ljudi baš i nedaju na političke dužnosti. S dobrog radnog mjesta gdje te nitko ne dira moraš izaći u javnost. I začas si na nekim javnim vješalima. I više se nemaš kamo vratiti. Tako da o tome treba dobro razmisliti. Nismo o tome uopće razgovarali. Onoliko koliko nam građani daju povjerenja toliko imamo pravo participirati u odgovornosti buduće Vlade. Jer ono što čeka buduću Vladu nije nikakvo obilje i veselje nego jedan težak i mukotrpan posao.

Od centra do desnice

Što mislite o strahovima tipa – ako HSS uđe u Vladu i još ako ona ovisi o njegovim glasovima morat ćemo svake godine izdvajati na desetke milijardi kuna za poljoprivredu.
– To je deplasirano i nepotrebno. Poglavlje poljoprivrede i ruralnog razvoja je definirano i potpisano. Svi govore da imamo 700 milijuna eura za poljoprivredu i ruralni razvoj. Nažalost Hrvatska ta sredstva ne koristi i ne radi ono što radi svaka europska razvijena zemlja. Uostalom 40 posto europskog proračuna je namijenjeno za poljoprivredu i proizvodnju hrane. Nitko se ne mora bojati ničega. Neće biti ovakvih zahtjeva iako su oni bili opravdani. Jer ovih 700 milijuna eura je točno onoliko koliko je HSS na čelu s doktorom Kovačićem i predlagao pred šest ili sedam godina. Znači, nismo govorili napamet. Imali smo točnu računicu. Sada dolazi vrijeme korištenja novca EU. Okviri su zadani i sve je poznato. Stvar je u tome da se konačno počne raditi jer ovo kako radi aktualna Vlada je katastrofalno.

HSP AS ima sporazum s HDZ-om, a percipira se kao stranka krajnje desnice. Imate li problem s tim?
– Ne. Oni su isto konzervativna stranka. To što su oni malo jače desno, barem u nastupnom dijelu, nama razloga da nama to smeta. Ako nam ne smetaju druge stranke, recimo one liberalne opcije koja je nekako manje u suglasju s HSS-om, zašto bi nam onda smetao HSP AS? Treba zauzeti dio šireg biračkog tijela. I time pokazati da smo jedna koalicija koja može od centra doći do birača krajnje desnice.(NL)

Hoćete li podržati Kolindu Grabar Kitarović? 
– Davno sam već rekao da moj glas ima sigurno. Što se tiče HSS-a po raspravama koje smo imali na Glavnom odboru nitko od članova naših najviših stranačkih tijela nema ništa protiv nje. Nitko nije rekao ni jednu riječ protiv nje. Čak, štoviše, govorili su jako pozitivno. Očekujem i razgovore s koalicijskim partnerom. Očekujem da sjednemo i konkretno dogovorimo neke stvari. Mi dosad nismo davali izravnu potporu iz jednog čisto pragmatičnog razloga. To od nas još nitko nije tražio. Valjda se očekuje da oni koji su glavni pokretači, u ovom je slučaju to HDZ, kažu – hoćete li vi koalicijski partneri podržati Kolindu Grabar Kitarović? 
  
Što mislite o izjavama Ruže Tomašić da su neki u Hrvatskoj samo gosti? 
– To bih usporedio s njenom izjavom koju sam neki dan čitao na njenom facebooku gdje je objavila da je preferencijalno glasovanje O.K. i da ga ona podržava, za razliku od njene stranke, koja ga ne podržava