Književni kajkavski – JEZIK SVIJETA

Književni kajkavski napokon je dobio 
kod i mjesto među svjetskim jezicima SIL International dodijelio je kajkavskom KJV– Napokon smo dobili internacionalni ISO 639-3 kod za kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća, s pojedinačnim djelima u 20. stoljeću. Taj jezik i književnost pisana na njemu vjerojatno su najvažnije naslijeđe kajkavaca – objašnjava Međimurac Mario Jembrih, jedan od autora projekta revitalizacije kajkavskog. Upravo je on sastavio dopis sa zahtjevom za dodjelu koda, uz podršku uglednih jezikoslovaca. Kod dodjeljuje institut SIL International u SAD-u, a “zeleno svjetlo” dale su i druge internacionalne organizacije poput linguistlist.org. No, cijela je procedura trajala čak dvije godine!Različit od govornog – Kod za kajkavski književni jezik je kjv, a preuzela ga je već engleska Wikipedija koja je standard za sve druge Wikipedije. Samo da objasnim, dobiveni kod se ne odnosi na današnji govorni kajkavski jezik, koji se razlikuje. Nažalost, neki nastavci u padežima su nestali, a i puno riječi već je zaboravljeno. No, kajkavski književni jezik povezan je s današnjim kajkavskim i uz malo truda većini je kajkavaca razumljiv. Najvažnije je da nije izumro, a djela na njemu izvode se i danas. Primjerice, Krležine “Balade” uglazbio je Darko Rundek i često se izvode u kazalištu, a djelo “Kinč osebujni” Petra Berke nedavno je izvedeno u Mariji Bistrici – ističe Jembrih i upozorava da je kajkavski književni u hrvatskoj javnosti i školstvu marginaliziran, a u svijetu je praktički potpuno nepoznat. – Sad je dobio mjesto koje mu i pripada među svjetskim jezicima – napominje i dodaje kako rječnik kajkavskog književnog jezika, čije je izdavanje inicirao Miroslav Krleža, sadrži kajkavske riječi iz više od 400 književnih izvora. Centar kajkavske književnosti i jezika bio je Zagreb. Prva je tiskara rad počela u Nedelišću pokraj Čakovca 1573. godine, i u njoj je ubrzo tiskana i prva kajkavska knjiga “Dekretum” Ivana Pergošića.Doprinos Međimuraca – To je službeno početak književnog kajkavskoga jezika. Knjiga je tiskana pod pokroviteljstvom Zrinskih. Međimurci su, inače, dali velik doprinos kajkavskom. Ignac Sentmartoni iz Kotoribe napisao je prvu kajkavsku gramatiku, Franjo Sušnik je zajedno sa Zagorcem Andrijom Jambrešićem napisao veliki kajkavsko-latinski rječnik, a Petar Berke iz Štrigove je napisao “Kinč osebujni”… – nabraja Jembrih, te napominje kako je u aktualnoj promociji kajkavskog puno napravio Kristian Novak s nagrađivanim romanom “Črna mati zemla”, u kojem su dijalozi i na međimurskom kajkavskom, kakav se govori u Sv. Martinu na Muri i okolici. Sveučilišni profesor Joža Skok od sveg srca pozdravlja uspjeh kajkavskog jezikaNa vijest da je kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća dobio međunarodni ISO kod zahvaljujući trudu udruge Kajkavska renesansa, sveučilišni profesor, povjesničar književnosti, antologičar, književni kritičar i veliki poznavatelj kajkavskog književnog stvaralaštva Joža Skok rekao je da kodifikaciju “od svega srca pozdravlja”. – Ta je kodifikacija i želja svih nas koji već dugo djelujemo kroz Kajkavsko spravišče, kojemu sam potpredsjednik, ali i kroz časopis Kaj u čijem uređivanju sudjelujem već dvadeset godina. Ova nam je vijest stoga izuzetno dragocjena. Kajkavska se baština, naravno, mora njegovati, revalorizirati i sačuvati. Jasno je da mi imamo hrvatski standardni jezik pa je dužnost svakog građanina da ga svlada bez obzira na dijalekt kojim se služi. Ali, mi nikako ne smijemo zaboraviti da imamo i tri dijalekta te da se na tim dijalektima i dalje stvaraju i vrijedna književna djela pa je kajkavski jezik i književni jezik.Uvijek se zalažem za obvezno svladavanje standarda, ali i za poznavanje dijalekta, kako kajkavskog tako i čakavskog. Mislim da je i hrvatsko školstvo u razumnim granicama dužno omogućiti govornicima standardnog jezika određeno razumijevanje postojećih dijalekata, makar kroz njihove brojne rječnike i književna djela – ističe profesor s iznimnim pedagoškim iskustvom. Skok je inače napisao brojne čitanke za osnovnu i srednju školu, autor je velikog broja knjiga iz starije i novije kajkavske književnosti, a veliki je autoritet za područje hrvatske dječje književnosti.Udruga Kajkavska renesansa pokrenula je i portal Kajkavski jezik te portal Kulturne kajkavske regije koji su iznimno popularni. (dde)

Izvor: Križevačka udruga pjesnika i pisaca