Energetsku obnovu kuća preuzima Fond za zaštitu okoliša

NESPOSOBNE OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE

Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nezadovoljni su načinom na koji su jedinice lokalne samouprave dosad provodile natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava građanima, a za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Zbog nestručnog kadra više od polovice općina, gradova i županija nije bilo u stanju svojim žiteljima i građanima omogućiti sufinanciranje obnove, zbog čega je od planiranih 6.000 kuća, za što je bilo osigurano 160 milijuna kuna, energetski obnovljeno njih tek 1.000, rečeno je u Koprivnici.

Da stvari do sada nisu išle po planu, uvodno je rekao ministar Mihael Zmajlović.
– Nažalost, kod energetske obnove obiteljskih kuća, pri čemu smo se oslanjali na općine, gradove i županije, uočili smo određene probleme zbog kojih svi zainteresirani nisu mogli do bespovratnih sredstava. Upravo zbog toga od ove godine program centraliziramo odnosno provodit će ga izravno Fond za zaštitu okoliša. Povećat ćemo sredstva i kapacitete, te kao cilj postaviti 10.000 obnovljenih kuća u 2015. – rekao je Zmajlović.

Tribinu na temu programa energetske obnove obiteljskih kuća te stambenih, javnih i komercijalnih zgrada održao je s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Svenom Müllerom. Rečeno je kako je cilj projekta teškog 600 milijuna kuna povećanje energetske učinkovitosti, čime se čuva okoliš i smanjuje potrošnja energije, podiže kvaliteta stanovanja i boravka u obnovljenim objektima te dolazi do angažmana obrtnika koji će izvoditi radove.

Osim obnove obiteljskih kuća, velikom interesu za obnovu višestambenih zgrada trebala bi pomoći i nova zakonska odredba, s obzirom da sada više nije potrebna suglasnost svih suvlasnika, već je dovoljna većina. Program će se također provoditi za komercijalne objekte u turizmu, no uz veći oprez kako se poticajima ne bi narušila tržišna utakmica. U programu su i javne zgrade u što spadaju škole, vrtići, društveni domovi i ostali objekti koje koristi lokalna uprava i samouprava.

Na pitanje mogu li na bespovratna sredstva računati, primjerice, hoteli kojima su opraštani dugovi, Müller je rekao kako porezni dužnici i oni sa nesređenim obvezama nisu ciljna skupina Fonda.

Što se tiče gospodarenja resursima, ministar Zmajlović podsjetio je kako je prošle godine Fond za zaštitu okoliša isplatio ukupno 500 milijuna kuna za nabavu opreme koja je u funkciji primarne selekcije, u što spadaju kamioni, kante, kontejneri i reciklažna dvorišta.

– To je iznos koji dvostruko premašuje sva ulaganja u takvu opremu u svih osam godina prije i mjera će sigurno u kratko vrijeme pokazati rezultat, no treba je pratiti i adekvatna edukacija stanovništva – upozorio je.

Zmajlović spomenuo je i projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica u Koprivničkom Ivancu, koji je strateški projekt Vlade RH vezan uz izgradnju sustava gospodarenja otpadom za četiri županije.

– On je u vrlo zreloj fazi. Raspisan je natječaj za radove i osigurana su sredstva iz EU, tako da je sada nastavak u rukama tvrtke Piškornica d.o.o. – rekao je ministar.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Sven Müller i sanacijska upraviteljica koprivničke Opće bolnice dr Tomislav Bardek Sandra Sinjeri, potpisali su ugovor o zamjeni dijela stolarije ove ustanove. Ukupan iznos ulaganja je 375.000 kuna, od čega će fond podmiriti najviše 40 posto opravdanih troškova odnosno, kako u bolnici očekuju, 146.000 kuna. Razliku će podmiriti Koprivničko-križevačka županija. (GP)