‘Mislim da bi bilo puno lakše kada bi krediti za stanove koje izgradimo bili u kunama’
Mirko Habijanec rođen je u obitelji zemljoradnika u Predavcu. Gimnaziju je završio u Bjelovaru, a na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao zvanje diplomiranog inženjera građevinarstva.
Radio je kraće vrijeme u organima uprave tadašnje Općine Križevci, a od 1976. godine radi u Radniku d.d. Križevci. U dosadašnjem radu radio je na radnim mjestima rukovoditelj gradilišta, statičar, tehnički rukovoditelj operative, tehnički rukovoditelj Predstavništva tvrtke u SR Njemačkoj, rukovoditelj Predstavništva u SR Njemačkoj (Oberhausen). Od 1980-1984 god. rukovoditelj gradilišta u SR Njemačkoj, od 1984-1993 god. tehnički rukovoditelj-Predstavništvo u Njemačkoj (zgrada Messeturm/Frankfurt), od 1993-1997 god. rukovoditelj-Predstavništvo u Njemačkoj, od 1997 god. Predsjednik uprave tvrtke Radnik d.d. Zapažene rezultate ostvario je kao predsjednik uprave tvrtke Radnik, koja je u svim godinama njegova rukovođenja uspješno poslovala i bila pri vrhu po dobiti u Koprivničko-Križevačkoj županiji. Također je uspio ostvariti uspjehe u vođenju Predstavništva tvrtke u SR Njemačkoj, u kojoj je kao rukovoditelj realizirao izvozne poslove na čijoj je realizaciji kontinuirano radilo u SR Njemačkoj od 150 do 200 naših radnika i po tome bila jedna od najzastupljenijih hrvatskih tvrtki u SR Njemačkoj.
Upitan o tome kakve bi učinke po stanogradnju, i građevinski sektor uopće, imali samo kunski stambeni krediti, Habijanec odgovara da isključivo kunske stambene kredite vidi kao izvrstan plan s pozitivnim učincima na stanogradnju.
“Mislim da se radi o odličnom planu koji bi, ako je provediv, imao velike pozitivne učinke na stanogradnju”, kaže, pa dodaje: “Činjenica je da mi sve plaćamo u kunama, a isto tako i naplaćujemo odrađeni posao. Plaće svojim radnicima i sebi isplaćujemo u domaćoj valuti kao i sve ostale doprinose i namete. Očekujem da bi svima u lancu stanogradnje bilo puno lakše kada bi i stambeni krediti krajnjim korisnicima stanova koje mi izgradimo također bili u kunama”.
Smatrate li da bi odluka o isključivo kunskim kreditima bila provediva?
Vlada je tu da uređuje stvari u državi. Za to ima mandat i alate s kojima to može napraviti. Ne znam kakva je po ovom pitanju pozicija poslovnih banka, no siguran sam da se uz dobru volju sve može riješiti. Imamo Hrvatsku narodnu banku koja je tu da regulira tečaj i inflaciju. Ako se zna da je godišnja inflacija jedan, dva ili tri posto, mislim da nije problem da se to ukalkulira u kredit i napravi zdrava računica od koje će svi imati koristi.
Kakav je Vaš stav o stambenom kreditiranju u stranoj valuti?
Mi u svakom projektu imamo fiksnu ugovorenu cijenu do završetka posla. Sve što kupimo, a i naplatimo je u kunama. Ako investitor nema valutnog rizika, ne vidim zašto bi to morali imati kupci stanova. Odstupanja u troškovima realizacije nekog projekta postoje, no oni su predvidljivi i minimalni. S druge strane, ako imate slučaj da vam o tečaju valute u kojoj ste vi digli kredit odlučuje netko o kome vi nemate pojma, onda je to zabrinjavajuće i izaziva strah i neizvjesnost. Očekujem da bi kunski krediti bili prihvatljiviji mladim obiteljima koje žele riješiti svoje stambeno pitanje. (PD)
Sve se zna što se radilo, ali nažalost nitko neće odgovarati radi toga… A nije bolja niti trenutna situacija…. Dok neki rade n sati prekovremeno koje im se skida sa satnice, pojedinci imaju plaću ‘koliko im treba’… Izrabljivanje radnika do maksimuma…
Zmuss, Ivane,
Hvala na dopunama u smislu imena, (Jambreković) i radnji koje je bagra činila. U svom prethodnom postu ispustio sam razlog radničkih “donacija”. Pa ću pojasniti. Svaki zaposlenik “radnika” u inozemstvu, a nekad je to bilo i 800 radnika za cijelo vrijeme trajanja ugovora, (uglavnom dvije godine) izdvajali su mjesečno po 200DM (100€) za financiranje domovinskog rata, što se vidi na radničkim isplatnim listama. 1,920 000 DM godišnje na koje nije plaćen porez na dobit, već su knjiženi kao trošak firme. I tako barem 5 godina. Većina tog novca završila je u džepovima gore navedenih te 100 000 DM donacije HDZ-u za izbore 2000.god. Je li s obzirom da je Jambreković bio pred kraj juge visokopozicionirani komunistički funkcioner i ako uvažimo činjenicu da je uz njega u SDP-u i Knok, te još nekoliko tadašnjih moćnika od tog novca financiran i SDP…još nemam podataka. No zabluda je misliti kako je ta priča “završena”, Pretvorbena i privatizacijska priča MORATI će se raspetljati, jer bez toga ovoj zemlji NEMA NAPRETKA.
potpisujem erdedijeve izjave, u spomenuto vrijeme radio u Radnik-u i svjedočio toj igri kako si je taj iznimni dobrotvor prigrabio sa svojim pajdašima firmu, samo bih još nadodao kada je tvrtka išla na procjenu u lijepoj našoj da bi ju navedeni: kupili, privatizirali, legalno pokrali kako to god nazvali. Ti nadasve pametni, pošteni ljudi nalažu da se sva vrijedna osnovna sredstva (mehanizacija, radni strojevi sve što je imalo veću novčanu vrijednost) odveze na deponij u Sv. Klaru, da bi kad dođu procjenitelji, mogli samo zateći upravnu zgradu sa ledinom i trulim barakama iza nje, vjerujte da su mogli rastepsti postrojenje ciglane i to bi napravili, a sa ciljem da ukupna ili otkupna cijena tvrtke bude što manja. Toliko o našem altruistu, filanotropu, vrlo izninmnom čovjeku. Još bi samo spomenuo jednu dičnu osobu koja je sa svojim pravnim umijećem i znanjem u kasnijem radu pomogla spomenutim dobrim ljudima da dosegnu to što imaju, a to je dični, pošteni, skromni pravnik Darko Jambreković.
…”od 1984-1993 god. tehnički rukovoditelj-Predstavništvo u Njemačkoj (zgrada Messeturm/Frankfurt), od 1993-1997 god. rukovoditelj-Predstavništvo u Njemačkoj”
te s kreditom podignutim u Njemačkoj za čiji je povrat garantirao “Radnik” i novca koji su donirali svi radnici zaposleni na gradilištima u inozemstvu u iznosu od 200 DM mjesečno, s Jelićem, Knokom, Šabanom i drugima…uz pomoć pripravnika “pravnika” Delića, krade tvrtku “Radnik”…mala nadopuna životopisa g. Habijanca…ostali podaci uglavnom su točni.