Skromni trendovi obrtništva u županiji

PODRAVINA I PRIGORJE – U Obrtničkoj komori naše županije i prošlu su godinu upisali pod niz onih u kojima se smanjivao broj obrta i zaposlenih u njima. Razloga za malo veselja moglo bi se naći u podacima koji govore da loši trendovi ipak nisu tako teški kao u prethodnim godinama, a konkretne brojke doznali smo od tajnika podravsko-prigorske Obrtničke komore Bože Barača.

– Mogu reći da je u prošloj godini otvoreno 135 novih obrta u našoj županiji, a da je zatvoreno 130. Iz ovoga vidimo da je više prijavljenih nego odjavljenih obrta, ali s obzirom da se jedan dio preselio iz naše županije u druge dijelove RH, mi imamo zapravo pad. Mi smo na kraju 2013. godine imali 1285 obrta, dok smo 2014-te, zadnjeg dana imali 1280 – znači za pet obrta imamo manje nego godinu prije, pojasnio je Barač.

Pri tome poželjna kretanja su preokrenuta u uzlaznu putanju u koprivničkom i križevačkom kraju, dok negativna bilježi đuđevačko na kojem je lani prestalo postojati 36 obrta, a novootvorenih je svega 17. U ukupnom stanju loša je vijest i o tome čime se i kako bave novi obrti u odnosu na ugašene.
– Znači među novootvorenim u pravilu su mali obrti, većina ih je vezana na nekakve osobne usluge, koje idu na paušalno oporezivanje, znači nemaju nešto previše zaposlenih ili uglavnom rade vlastitim radom i oni su uglavnom rezultat zapošljavanja osoba koje ne vide drugi način da riješe svoju egzistenciju, zaključio je Barač.

To ima izravan odraz na broj zaposlenih; s krajem prošle godine u podravsko-prigorskom obrtništvu bilo je zaposleno nešto više od tri tisuće ljudi, ili 40-tak manje nego u prethodnoj godini. Da bi se vidjela cijela slika treba dodati da zbog toga što članovi obitelji nositelja obrta mogu raditi bez prijave, Barač procjenjuje da je ova grana gospodarstva okupljala lani od 4,5 do pet tisuća djelatnika. Što se stanja na računima tiče, navodi da je do lanjskoga rujna 251 obrtnik bio u blokadi.
– Pričamo o aktivnim, ne onima koji su odjavljeni, znači oni su prestali s radom i sad spadaju u kategoriju blokiranih građana, ali oni obrtnici koji rade, još su aktivni, znači imali smo ih na kraju 2013. godine 251-og blokiranog. kod tih obrtnika bilo je zaposleno 332 radnika, a oni su bili blokirani za 96,660.000 kuna, dodao je.

Tajnik Barač napominje da je zaslugom mjera poput samozapošljavanja koje provodi Zavod za zapošljavanje lani pokrenuto 40-tak obrta, što znači da su pogodile cilj te da bi bez njih stanje bilo znatno gore.(RKC)