Kako izgleda život u gradu s najviše blokiranih građana?

DOBRO DOŠLI U KRIŽEVCI Kako je živjeti u gradu s najvećim udjelom blokiranih u radno sposobnom stanovništvu, istražili smo na licu mjesta – u Križevcima. Prije no što doznate njihove dojmove i razmišljanja, važno je istaknuti sljedeće brojke: od 2.646 blokiranih Križevčana, njih 1.520 duguje državnom proračunu 32,8 milijuna kuna, lokalnim i regionalnim jedinicama 580 građana duguje 2,9 milijuna kuna, ostalim vjerovnicima ukupno 191 milijun duguje 2.054 građana. Kad se sve zbroji, dug blokiranih Križevčana iznosi gotovo 227 milijuna kuna

Osunčan gradski trg u središtu Križevaca, s plakata nam se smiješi Josipa Lisac koja je večer prije otvorila popularni Culture Shock Festival. Birtaši iznijeli stolove, ali za njima u zubato ožujsko jutro tek rijetki uživaju u piću i dnevnom tisku. Nisu raspoloženi za razgovor s novinarima, a sredovječni gospodin između dva gutljaja kave nam dobacuje: ‘Dolazite samo kad je neka frka.’ Badava se reporter trudi objasniti da povod znatiželje svakako jest činjenica da su Križevci grad s najvećim udjelom blokiranih u radno sposobnom stanovništvu, i da su građani na zadnji dan prošle godine dugovali 227 milijuna kuna, ali da to nužno ne znači i novinsku priču s negativnim predznakom. Gospon je neumoljiv i začas skončasmo raspravu o neobjektivnim medijima, stranim plaćenicima i krvlju gladnim izvjestiteljima pa ostavismo mrguda.

Par koraka dalje, na Trgu Antuna Nemčića na klupi malog parka u proljetnom jutru gušta 75-godišnji umirovljenik Vladimir Turković. Čuo je za podatak da je u Križevcima blokirano 2. 646 građana ili gotovo 18 posto radno sposobnog stanovništva. Kako ne bi, pa bilo je u svim medijima. ‘Lopovluk! Izgubio se osjećaj za red, rad i poštenje. Ljudi plaćaju danak privatizacije. U posljednjih dvadeset godina propala su gotovo sva velika poduzeća’, objašnjava.

Križevci su, tumači nam, nekada bili važan grad. U 14. stoljeću ovdje je održano 30 sabora, tu je bilo gotovo redovito obitavalište bana i župana, a sada je slijepo crijevo: ‘Koprivnica i Bjelovar su nas prepišali. Krenulo nam je nizbrdo, i bojim se da nema koga tko bi to mogao zaustaviti pa pjevamo: ‘Oj, Todore, Todore, što dalje, to gore.’

U 60 gradskih i prigradskih naselja živi dvadesetak tisuća stanovnika, u samom gradi ih je nešto više od jedanaest. Od 2.646 blokiranih Križevčana, njih 1.520 duguje državnom proračunu 32,8 milijuna kuna, lokalnim i regionalnim jedinicama 580 građana duguje 2,9 milijuna kuna. Prema svim ostalim vjerovnicima dug od 191 milijun ima 2.054 građana.

I inženjer agronomije Mladen Kešer smatra da je to rezultat zatvaranja desetak nekad uspješnih tvrtaka. ‘Nismo uspjeli nadomjestiti gubitak tvornica. Uz radnike stradali su i poljoprivrednici iz pedesetak okolnih sela koji su na križevačkom sajmu svakog petka prodavali svoju robu. Kupaca nema, sajam je zatvoren pa možemo kazati da je ukupno ugašeno 14 tisuća radnih mjesta’, kazuje nam Kešer naglašavajući da bi ključ razvoja cijelog križevačkog kraja mogla biti brza cesta zbog izvrsnog geostrateškog položaja koja bi još više približila veće centre.

Za brzom cestom žude i mladi poduzetnici, braća Renato i Tomislav Hadrović. Bave se drvnom industrijom, a nastavili su i obiteljski ugostiteljski biznis, vode dva restorana. U jednom od njih, pivnici Tomislav u središtu grada kušamo odlično Križevačko pivo koje sami rade u svojoj mini pivovari. ‘Nestala je industrija, ljudima su obaveze ostale, čak su i povećane, a prihoda nemaju. Potrošili su sve što su imali i normalno je da su sada zaduženi. Devedeset posto ljudi koji nam se javljaju za posao imaju zaštićene račune. Za radno mjesto čistačice dolazi deset školovanih djevojaka. I to je začarani krug iz kojeg nema izlaza’, kaže Tomislav.

S pivom imaju velikih ambicija. Iako ga kuhaju nešto više od godinu dana i plasiraju uglavnom u svojim restoranima i po feštama, postali su lokalni brend kojim se Križevčani ponose. Uložili su dodatnih 50 tisuća eura u suvremenu opremu, uskoro će zaposliti profesionalnog kuhara piva s bogatim iskustvom, proširiti asortiman i udvostručiti proizvodnju na 100 tisuća litara godišnje. Ovih dana s udrugom Kreativni veznik alternativnog razvoja kulture, za 1. svibnja pripremaju akciju Križevačko domaće, cjelodnevni kulturno-zabavni program za sve uzraste. ‘Projekt je to koji spaja domaće proizvođače hrane s našom vizijom kulture. Želimo ispričati pozitivnu priču i pokazati potencijal Križevaca’, kaže predsjednik udruge Admir Sinani.

Udruga je osnovana 2000. godine i do sada organizirala više od 400 kulturnih programa, projekata, aktivnosti i festivala. Od 2005. upravljaju Klubom kulture, prostorom uređenim uz donacije jedne nizozemske fondacije u kojem se izmjenjuju programi suvremene umjetnosti, teatra, koncerata kvalitetnih i aktualnih izvođača, izložaba, radionica i edukativnih predavanja. ‘Do 2010. imali smo uzlet, bilo je puno publike, a tada smo zbog krize malo reducirali programe. Ovo što mi radimo na neki je način luksuz. S druge strane trudimo se pružiti neku svjetlost, pogotovo mlađoj generaciji, da imaju izbor programa koji nisu dostupnim sredinama ovakve veličine’, kaže izvršni direktor Saša Lončarić.

Gradonačelnik Križevaca Branko Hrg nije sretan što je njegov grad na prvom mjestu neslavne ljestvice i već mjesecima pokušava doći do točnih podataka o strukturi duga kako bi pronašli modalitet pomoći građanima iako su se već uključili u socijalni program oprosta dugova. Napominje da nije tako crno kako se čini na prvi pogled. U gradu je zaposleno sedam i pol tisuća radnika i 900 do 1.100 onih koji traže posao. Stopa nezaposlenih je 11 do 12 posto dok na razini Hrvatske ona iznosi 20,3 posto.

‘Nemamo nijednu firmu koja je unazad tri godine ugašena, osim Mlinara, a to je Agrokor ugasio planski. Kontinuirano se borimo za svako novo radno mjesto. Otvorili smo i treću poduzetničku zonu, prva hala u njoj je već izgrađena, a prije par dana pustili smo u rad novi pogon postojeće firme koja je proširila djelatnost’, kaže Hrg.

Na povratku, sladimo se križevačkim pralinama i čokoladama kupljenim u čokoladnoj kućici na Strossmayerovom trgu. Proizvedeni su u Hedoni, specijalnom poduzeću Udruge invalida. Jedinstven je to projekt u regiji jer od šestero zaposlenih, pet je osoba s invaliditetom koje dnevno proizvedu oko 20 kilograma čokolade i 900 pralina. Dok se slatki zalogaj topi u ustima, na lokalnom radiju ženski glas čita vijest: HŽ Infrastruktura poništila je i drugi natječaj za gradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci čime se na nekoliko mjeseci odgađa 200 milijuna eura vrijedan projekt…(tportal)