PODRAVINA I PRIGORJE – S krajem travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe, pa smo tim povodom mogli doznati brojčane pokazatelje koji prate njihov rad u našoj županiji. Ravnatelj županijskoga Zavoda za hitnu medicinu dr. Mato Devčić kaže da ustanova ima 80 zaposlenika, koji svjedoče stalnom porastu broja intervencija.
– Ukupno gledano naš Zavod je u prošloj godini imao blizu 25 tisuća intervencija, točnije 24723 intervencije i taj veliki pritisak ne samo na službu Hitne medicinske pomoći – dakle govorim o Zavodu za hitnu medicinu, nego i na sam Centar za hitnu medicinu, odnosno objedinjeni Hitni bolnički prijem u našoj Općoj bolnici, posljedica je na žalost nedostupnosti primarne zdravstvene zaštite noću, vikendima i praznicima, rekao je Devčić.
Temperature, grlobolje, glavobolje tako čine čak 85 posto posla djelatnicima hitne, iako bi se time trebali baviti liječnici primarne zdravstvene zaštite, no dr. Devčić dodaje da je za aktualni obujam posla zaslužna i svijest ljudi da im je zdravstvena skrb stalno dostupna. I to makar zavod za hitnu na takvim uslugama bilježi minuse u poslovanju.
– Nama HZZO kompenzira određeni dio lijekova koje oni prema svojoj listi prihvaćaju kao lijekove koji se smiju koristiti u hitnoj medicini, međutim niz lijekova koje mi koristimo u ambulanti, jednostavno ne možemo naplatiti, naveo je.
Dobar primjer za količinu posla s nehitnim bolesnicima ravnatelj Devčić vidi u lani otvorenom prostoru za reanimaciju, ili ambulanti u sklopu koprivničke ispostave, u kojoj je za samo dva mjeseca obavljeno oko 3000 pregleda. Cijeli pak sustav pružanja brze stručne pomoći hitnim bolesnicima smatra da će doživjeti bitne promjene i postati nalik onima koje imamo prilike vidjeti u primjerice američkim filmovima.
– Možemo očekivati jednu hitnu službu, možemo reći anglosaksonskog, zapadnog modela, u kojoj više ne postoji liječnik, postoje specijalisti medicinski tehničari, dakle osobe koje su vrhunski educirane baš iz hitnih postupaka, a ovaj dio posla koji nama u ovom času odnosi nekih 85 posto resursa, vremena itd., dakle ovi nehitni postupci će vjerujem reorganizacijom, odnosno promjenama u ingerencijama i obvezama obiteljske medicine prema građanima prijeći nazad na obiteljsku medicinu, što se prije nekoliko desetljeća i događalo, zaključio je ravnatelj županijskoga Zavoda za hitnu medicinu dr. Mato Devčić.
U sklopu svih tih promjena nestale bi i sadašnje prostorije za prije m bolesnika u ispostavama Zavoda za hitnu medicinu, no ipak promjene tog obima ne treba očekivati u razdoblju kraćem od pet do deset godina.(RKC)
