O gostu: redatelj, pisac, dragovoljac i diplomat Miroslav Međimorec (Zagreb, 1942.) diplomirao je komparativnu književnost i engleski jezik 1964. godine, a kazališnu režiju 1973. godine. Iste godine bio je na poslijediplomskom kazališnom studiju u „Royal Shakespeare Company“. Doktorirao je teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na prvoj godini studija počeo se baviti kazalištem u zagrebačkom SEK-u. Proslavio se režijama predstava: Ars longa, vita brevis (1967.) i Vietrock (1968.), koje je mlada publika doživljavala kao svoj manifest. Kao profesionalan redatelj u statusu je slobodnog umjetnika (1965.-1985.) i stalnog redatelja u DK Gavella (od 1985. do 1991.), režirao preko sedamdeset kazališnih predstava, desetak radio-drama, adaptirao je i za televiziju snimio nekoliko predstava. Hrvatski je branitelj, dragovoljac, visoki časnik HV-a i djelatnik Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova RH, HIS-a, veleposlanik, danas umirovljenik. Objavljuje drame, priče, romane, teatrološke tekstove i studije o Domovinskom ratu. Knjige: romani Piše Sunja Vukovaru (2004.), Frankfurtska veza (2004.), Presvijetli i rabin (2006.), Lovac na generala (2013.); knjiga drama Tužni hrvatski san. Svrha od slobode, osim kao Kušanov dramski komad pisan za Dubrovačke ljetne igre 1971. može biti i ukupan naslov Međimorčevih nastojanja u kazalištu od prve njegove režije do danas. A Svrha od slobode, tekstualna i sudbinska, nastala je kao prijedlog što ga je u pismu toga proljeća iz Njemačke uputio dekan, profesor, redatelj i autoritet Kosta Spaić. Knjiga Kostino pismo (Svrha od slobode) priča je o jednoj generaciji umjetnika koja je realizirala Kostin prijedlog, o prijedlogu koji je ostavio dalekosežne posljedice na mnoge životne priče, a posebice na onu redatelja predstave i autora knjige. Ona je ljudsko, umjetničko i potresno svjedočenje o odlascima umjetnika, prolaznosti i vremenu koje živi u sjećanju dvije vrste ljudi: onih koji su vrijeme kreirali i onih koji su tim kreacijama pljeskali. Dobitnik je brojnih nagrada za režiju na kazališnim festivalima i smotrama. Dobitnik je i godišnje nagrade za najbolji roman iz Domovinskog rata (2004.) i godišnje nagrade za prozu Dubravko Horvatić (2006.).
Gdje se to odrzava i u koliko