Razvojna strategija energetskog biznisa u županiji

PODRAVINA I PRIGORJE – Izvršna vlast županijske uprave odlučila je podvući crtu pod polovicu godine i izvijestiti što je tijekom nje učinjeno, a prilika da to neposredno naprave prepuštena je pročelnicima pet upravnih odjela. Od oko sat i pol tako zamišljenog druženja s novinarima, dvadesetak minuta pripalo je pročelniku za gospodarstvo, komunalne djelatnosti, poljoprivredu i međunarodnu suradnju Marijanu Štimcu. Iz njegovog pak izvješća najzanimljiviji dijelovi tiču se energetike,a naime izrađena je Studija županijskih rudarsko-geoloških potencijala, koja određuje gdje se na njezinom prostoru smije rudariti, a koja su područja izuzeta od te djelatnosti, te je pred usvajanjem na Županijskoj skupštini. Kako je napomenuo, upravo traju istraživanja kojima INA nastoji podići prepolovljenu proizvodnju ugljikovodika u Podravini.
– Pojavila su se prva istraživanja 3D seizmike u području Legrada, državne komapnije INA-e; to je ono što je nedostajalo zadnjih 20 godina, naše rezerve od 42 posto prirodnog plina samo na ovom području su značajne za RH, međutim proizvodnja se sada znatno smanjila – ona iznosi oko 650 milijuna prostornih metara plina, a nekad je bila 1,2 milijarde, rekao je Štimac.

Uz temu plina vezana je izrada studije izvodljivosti opskrbe tim energentom općine Rasinja. Nju je za potrebe Županije izradio Energetski institut ‘Hrvoje Požar’, a sada bi rebalansom proračuna trebalo osigurati kune za izradu projekata plinovoda, to dodijeliti koncesiju za gradnju. Vrijednost ulaganja kojim bi područje rasinjske općine dobilo plin Štimac je procijenio na 1,6 milijuna eura. Što se pak geotermalnog bogatstva podzemlja tiče, država je koncesiju za istraživanje vode na poljima kod Legrada dala tursko-hrvatskoj tvrtki MB Geotermal.
– Ministarstvo gospodarstva je dodijelilo najveće eksploataciono polje koje je formirano, 10 ha površine Kutnjak Lunjkovec tvrtki Geotermal koja namjerava izvršiti konkretna istraživanja, napraviti rudarski elaborat, steći rješenja o eksploataciji – sve to im je rok do 2019-te, do kada budu mogli imati koncesiju i kada se može očekivati da bi pristupili gradnji geotermalne energane i agro biznisa u smislu stakleničke proizvodnje, najavio je Štimac.

Ovakvim razvojem priče s potencijalima vruće vode iz podzemlja prestaju razlozi postojanja tvrtke Geopodravina, nastavio je pročelnik Štimac.
– Vlasnici su odlučili da će pokrenuti postupak gašenja te tvrtke, jer ispunjavanje te osnovne zadaće sada je očigledno na ovom prostoru povjereno jednoj drugoj tvrtki i u tom smislu negdje u rujnu se očekuje Skupština osnivača Geopodravine, koja će odlučiti da li će pojedini udjelničar preuzeti tvrtku i steći ju u vlastito vlasništvo, ili će se pokrenuti postupak likvidacije, objasnio je.

Podsjećamo, Geopodravinu su početkom 2009-te osnovali HEP, INA, Općina Legrad, Koprivničko-križevačka županija, Podravka i Hrvatski fond za privatizaciju. U slučaju gašenja tvrtke svakom će pripasti po 200-njak tisuća kuna osnivačkog uloga.(RKC)