Take a fresh look at your lifestyle.

Poštanski žig prigodom 100. obljetnice smrti Marcela Kiepacha

1.167

prigodna_postanska_marka_Marcel_Kiepach_izumiteljHrvatska pošta u poštanskom uredu 48260 Križevci od danas ima u uporabi prigodni poštanski žig u spomen 100. obljetnice smrt Marcela pl. Kiepacha (1894.–1915.), križevačkog izumitelja s početka 20. stoljeća, najpoznatijeg po otkrićima brodskog žirokompasa i dinama za rasvjetu vozila. Kiepach je već kao gimnazijalac u Zagrebu patentirao svoje izume u Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj, a kasnije je kao student u Berlinu nastavio nizati uspjehe na području elektrotehnike, sve do početka Prvog svjetskog rata kad je kao dobrovoljac poginuo na ruskoj fronti.

Iz enovina "Civilno društvo" br.1/2011. u izdanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva
Iz enovina “Civilno društvo” br.1/2011. u izdanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

O Kiepachovim izumima najaktivnije su istraživali prof. emeritus teh. Vladimir Muljević (1913.-2007.), zatim dugogodišnji ravnatelj križevačkog muzeja prof. Zoran Homen, a široj javnosti ga je novinskim napisima predstavljao križevački novinar i kroničar Ottone Novosel. Prije pet godina su članovi udruge P.O.I.N.T. na međunarodnoj konferenciji o povijesti telekomunikacija HISTELCON u Madridu Kiepacha predstavili svjetskoj stručnoj i znanstvenoj javnosti.

Predavanje o Kiepachu na 2. međunarodnoj konferenciji HISTELCON u Madridu, studeni 2010.
Predavanje o Kiepachu na 2. međunarodnoj konferenciji HISTELCON u Madridu, studeni 2010.

P.O.I.N.T.-ovi volonteri su također 2013. godine pretražili zbirku od više stotina spisa u Pokrajinskom arhivu Maribor kako bi još neistražene detalje o životu i radu velikog inovatorskog uma pripremili za analizu koja, osim elektrotehničke struke, pretpostavlja i znanje starog njemačkog jezika kojim se ovo križevačko „čudo od djeteta“ najviše koristilo u svojim bilješkama. Spomenimo još da se na nacionalnoj televiziji iz arhive povremeno prikazuje dokumentarni film “Na rubu zaborava: Marcel Kiepach” autora Vladimira Fučijaša iz 2002. godine.

Komentari su zatvoreni.