MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE, 09.12.2015.

Korupcija predstavlja društvenu pojavu koja narušava temeljne ljudske vrijednosti i nanosi ogromne štete današnjem društvu. Ona je u najširem smislu svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava. Međunarodni dan borbe protiv korupcije je jedinstvena prilika da se razmisli o njezinom štetnom utjecaju i načinu sprječavanja. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije potpisana je 9. prosinca 2003. godine u Meridi u Meksiku. Konvencija je prihvaćena kako bi se upozorilo na problem i posljedice korupcije, te se promicali mehanizmi za borbu protiv korupcije. Indeks percepcije korupcije (IPK) je istraživanje koje stvara rang listu zemalja prema ocjeni o raširenosti korupcije u njima, tj. do koje se mjere percipira da su tijela javne vlasti korumpirana. Taj je indeks najrašireniji pokazatelj percepcije korupcije u svijetu. Indeks određene države ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja zemlju za koju se percipira kao visoko korumpirana, dok se onu ocjenjenu sa 100 percipira kao zemlji očišćenu od korupcije. Na svjetskoj rang-listi percepcije korupcije koju je i ove godine objavio Transparency International – nevladina organizacija posvećena povećanju odgovornosti i suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije, Hrvatska je u konkurenciji 175 zemalja na 61. mjestu.

„Indeks percepcije korupcije 2014. pokazuje da se pomaci u borbi protiv korupcije ne vide, što znači da borba protiv korupcije još uvijek nije dovoljno jaka, iako smo svjedoci određenih nastojanja u tom pravcu. Ovaj pokazatelj bi morao biti upozorenje svakom pojedincu, a pogotovo onima koji obnašaju vlast, jer nam je obećano društvo bez korupcije“, istaknula je Davorka Budimir, predsjednica udruge Transparency International Hrvatska.

Prema IPK-u najveći je pomak od zemlja u regiji imala Albanija. Ona je napredovala za 2 boda. Slovenija i Makedonija su napredovale za 1 bod. S druge pak strane rast korupcije se bilježi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Na ljestvici od 175 zemalja zemlje iz regije zauzimaju sljedeća mjesta: 39. mjesto Slovenija (58 bodova), 61. mjesto Hrvatska (48 bodova), 64. mjesto Makedonija (45 bodova) 76. mjesto Crna Gora (42 boda), 78. mjesto Srbija (41 bod), 80. mjesto Bosna i Hercegovina (39 boda), a na 110. mjestu se nalaze Kosovo (33 boda) i Albanija (33 bod).

iako je Hrvatska od 2014. godine članica Europske unije, njezin je IPK ispod prosjeka Unije. Naime, u Europskoj je uniji prosječna vrijednost indeksa 66, a indeks Hrvatske je 48 bodova. Istodobno Hrvatska je iznad svjetskog prosjeka koji iznosi 43 boda.

Izvor: Udruga invalida Križevci