Večeras predstavljanje ‘Srpsko–hrvatskog objasnidbenog rječnika’

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima poziva večeras u 19 sati u Multimedijski kulturni centar Gradske knjižnice “Franjo Marković” na predstavljanje knjige “Srpsko–hrvatski objasnidbeni rječnik” (Српско–хрватски експликативни речник) uglednoga kroatista i jezikoslovca Marka Samardžije. Knjigu će predstaviti akademik Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske, Romana Horvat, glavna urednica i autor prof.dr.sc. Samardžija.

Kroatist i jezikoslovac Samardžija rođen u Vođincima kod Vinkovaca 1947. godine, redoviti je profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Autor je brojnih znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Napisao je, uredio i priredio tridesetak knjiga, među njima i niz izdanja objavljenih u nakladi Matice hrvatske i njezinih ogranaka.

Iz predgovora:

Dvadesetak godina nakon raspada druge zajedničke države, unatoč neizbrisivim tragovima ratnih stradanja i nezacijeljenim ranama, kad su odnosi između dviju jezičnih i etničkih zajednica, u bitno izmijenjenim političkim i društvenim uvjetima, tečajem životnih prilika, ušli u novu fazu, na hrvatskoj su strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičnim osjećajem (jezičnom kompetencijom), drugačije jezično odškolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (u izravnoj komunikaciji, preko televizije ili tiskovina) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je velik dio toga leksika razumljiv, dio sličan vlastitomu, ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posrijedi nazivi i nestandardnojezični leksemi.

Upravo zato odlučio sam sastaviti ovaj rječnik po načelima dvojezične leksikografije prvenstveno kao praktično objasnidbeno pomagalo pripadnicama / pripadnicima hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika, dakle iz istih onih razloga zbog kojih leksikografi već stoljećima izrađuju slična djela.

Namjera, dakle, nije povlačiti razdjelnicu ili popisati sve razlike između hrvatskoga i srpskog jezika, pa ni sve leksičke i leksičkosemantičke razlike što postoje u jezičnoj praksi dviju jezičnih i etničkih zajednica, nego govornicama i govornicima hrvatskoga olakšati razumijevanje srpskih općeleksičkih i češćih terminoloških osebujnosti kad se i ako se s njima suoče u govorenoj i(li) pisanoj komunikaciji. Obrađeni su, dakle, uglavnom leksemi s čijim bi razumijevanjem moglo biti (leksičko-semantičkih) poteškoća, a ne, kao u razlikovnicima, svi srpski leksemi u kojima postoji bar neka razlika prema hrvatskim leksemima ‒ od fonoloških i prozodijskih osebujnosti nadalje (Marko Samardžija).

Biblioteka Rječnici / Leksikoni, glavna urednica Romana Horvat, recenzenti Marija Znika i Krešimir Mićanović, leksikografska korektura Dijana Vlatković, likovna oprema Željko Podoreški, kompjutorski unos teksta Dajana Ćosić. — Knjiga je opremljena sa 30 crno-bijelih ilustracija i dodatkom (Popis češćih zemljopisnih naziva).