Paralelni intervju za posao gradonačelnika, Rajn vs. Hrg: 22 pitanja za 2. krug. Evo što bi napravili u Križevcima

Mario Rajn i Branko Hrg danas posljednji put smiju ukrstiti koplja u medijima, sučeliti se programima i argumentima u kampanji za privlačenje birača koji će već prekosutra odlučivati koji je sposobniji voditi Križevce.

Za portal krizevci.info pisanim su putem njih dvojica odgovarala na 22 pitanja, imali su nekoliko dana za razmisliti i podastrijeli nam ono što misle da su najprikladniji odgovori, a što vam donosimo u integralnom obliku, samo pravopisno korigirano gdje je to bilo nužno. Ispao je to paralelni intervju, vrijedan i po tome što kandidati nisu međusobno vidjeli ni znali što piše onaj drugi, pa su im odgovori i unikatni, bez replika i upadica, te slobodni od moderiranja.

Jesu li pritom, obzirom i na dopušteno vrijeme i nemogućnost našega nadzora, “ispitanici” imali kakve šalabahtere, nevažno je. Važno je, međutim, da kao kandidati stoje iza svega napisanog, kao što stoje i brane i svoje programe pred građanima.
 
Građani Križevaca će, pak, u nedjelju 4. lipnja (pr)ocijeniti koji će od njih dvojice dobiti častan posao i dužnost gradonačelnika Križevaca. Podsjetimo, u drugi krug ulaze s ovim omjerom: kandidat grupe birača Mario Rajn osvojio je 40,12% glasova, a kandidat koalicije HDS-HDZ-HSLS-Mreža Branko Hrg 36,65% glasova. Na izbornom listiću u nedjelju Rajn je pod rednim brojem 1, Hrg pod rednim brojem 2, ali mi smo im odgovore poredali napreskokce. Evo što su napisali za naš portal:

1. Za ulazak i ulaganje u poduzetničku zonu Gornji Čret nudi se multinacionalna kompanija koja treba prostor za gradnju pogona za kemijsku industriju, jednostavan pristup željezničkoj pruzi i brzoj cesti u roku godine dana. Nudi ulaganje od 40 milijuna kuna i zapošljavanje 250 visokokvalificiranih ljudi. Uvjet kompanije je i vlastiti deponij otpada o trošku Grada, u zoni, a koji bi mogao biti rizik za okoliš. Što ćete odgovoriti na njihovo pismo namjere?

Rajn: Na pismo namjere ću naravno odgovoriti da smo otvoreni za daljnje pregovore. Kada se dobiju detalji oko mogućeg rizika za okoliš, dat ćemo cijeli projekt na javnu raspravu kako bi se uključila zainteresirana javnost i struka.

Hrg: Izgradnjom spojne ceste od budućeg nadvožnjaka Križevački Lemeš do brze ceste i izgradnjom nadvožnjaka u Bjelovarskoj ulici prometni uvjeti bit će riješeni. Odluku o svakom investitoru u poslovnoj zoni Gornji Čret donosi Gradsko vijeće. U ovom slučaju i prije odgovora na pismo namjere održala bi se sjednica Gradskog vijeća. Po sadašnjoj odluci u toj zoni ekološki neprihvatljiva industrija nije dozvoljena.

2. Pristup pitkoj vodi jedno je od osnovnih ljudskih prava. Hoćete li u mandatu uspjeti uvesti je do svih koji je još nemaju, pa i Apatovca u kojem je i tvornica vode?

Rajn: Čim riješimo problem izdvajanja vodnih usluga, koji se provlači još od 2012., otvorit će se 350 milijuna kuna za obnovu i izgradnju vodovoda i ta sredstva ćemo maksimalno iskoristiti. Apatovec je posebna priča i može se riješiti vrlo jednostavno, no Grad je dosad uglavnom obećavao, a ništa konkretno nije urađeno.

Hrg: Izgradnja precrpne stanice u Apatovcu u planu je ove godine, time će se riješiti vodoopskrba Apatovca. Imamo ishođene građevinske dozvole za kompletnu vodoopskrbu područja naših sela i grada, to je EU projekt i realizacija se planira u proračunskom razdoblju 2018.-2023. Dio će se graditi EU sredstvima, dio vlastitim. Ukupna investicija za Grupni vodovod Križevci planirana je u iznosu od 200 milijuna kuna, od čega bi Grad trebao financirati do 10 %.

3. Treba li poticati obrte koji su pred izumiranjem? Kako im olakšati život, kojim mjerama?

Hrg: Poticati se mogu oni obrti za koje postoji interes. Bilo koji obrtnik koji pronađe svoju računicu u nekoj djelatnosti može računati na olakšice, potpore i subvencije od Grada, sve postojeće, a za tradicijske obrte i dodatne. Naravno, sukladno zakonskim mogućnostima.

Rajn: Ako govorimo o starim obrtima (poput užara i sl.) mislim da je za njih kasno i da su svi nažalost izumrli. Ako, pak, govorimo o obrtima koji teško posluju onda moramo vidjeti koji su specifični problemi tog konkretnog obrtnika i kako mu Grad može pomoći. Problemi obrtnika su najčešće u domeni države i administracije, no sigurno je da Grad treba pomoći ako je ikako moguće.

4. Grad, tvrdi se, više nije kreditno zadužen. Za koji projekt biste dopustili da se opet diže kredit?

Hrg: Pred nama su ogromni projekti, Aglomeracija s bioološkim pročistačem i Grupni vodovod Križevci, njihova vrijednost samo na području grada kao lokalne samouprave iznosi cca 200 milijuna kuna. Grad će tu sudjelovati sa cca do 10%. Za tu namjenu može se koristiti povoljan kredit HBOR-a.

Rajn: Iako se govori da Grad nije kreditno zadužen, to nažalost nije istina. Grad ima kredit HBOR-a, koji ne ulazi u zaduženje pri dobivanju suglasnosti države za nova zaduženja. No, i dalje je to kreditno zaduženje Grada. Novi kredit dopustio bih za one projekte koji će posredno taj novac i vratiti. Jedan od njih su projekti energetskih obnova gradskih nekretnina, za što već postoje provjereni modeli na tržištu.

5. U kojoj mjeri gradska uprava može pomoći lokalnim poljoprivrednicima da budu konkurentni i imaju bolji plasman svojih proizvoda?

Rajn: Grad može potaknuti osnivanje zadruga, a posebice proizvođačkih organizacija koje onda svoje proizvode mogu lakše plasirati na tržište. Osnivanjem trgovine s domaćim proizvodima, sufinanciranje osjemenjivanja u govedarstvu i svinjogojstvu, pomoć pri plasiranju na strana tržišta samo su neke od mjera koje Grad može učiniti.

Hrg: Proračunskim sredstvima Grada realno se ne može individualmo mnogo pomoći. Grad ima određene programe preko kojih podupiremo poljoprivredne proizvođače (subvencije umjetnog osjemenjivanja, subvencije štandova na tržnici, poticanje eko proizvodnje, potpore udrugama, ulaganje u revitalizaciju sorte grožđa kleščec itd.), isti će se nadopunjavati. Plan nam je osnivanje centra za selo, agrocentra koji bi organizirao proizvodnju na OPG-ima, te otkup proizvoda. Tu Grad u suradnji sa Županijom može učiniti dobar pomak u pomoći poljoprivredi.

6. Čelik, Radnik, Mesna industrija, Trgovačko…, sve su to nekadašnji giganti križevačkoga gospodarstva, koji su zapošljavali tisuće ljudi. Koje su po vama danas perjanice domaćeg poduzetništva?

Rajn: Kad govorimo o perjanicama poduzetništva to su u prvom redu proizvodne tvrtke, istaknuo bih tu ITS RB d.o.o. proizvodnja skladišnih sustava i Lora d.o.o. proizvodnja obuće. Obje tvrtke glavninu svojih proizvoda izvoze. U prodajnom segmentu tu je naša najjača tvrtka KTC d.d. Vjerujem da je vrijeme gigantskih tvrtki za nas prošlo i da se moramo okrenuti manjim tvrtkama u industrijama koje tek danas najviše rastu. To je prvenstveno IT industrija i sve povezane grane.

Hrg: Da, prije više od dvadesetak godina to je bilo tako. Na prvom mjestu po broju zaposlenih i poslovnim rezultatima to su Radnik i KTC, slijedi ih nekoliko dobrih srednjih tvrtki, te mala poduzeća i obrti, različitih djelatnosti. Raduje me da su prvi investitori u zoni Gornji Čret proizvodnog karaktera, da se zona Nikole Tesle i dalje popunjava, te da su pokazatelji poslovanja križevačkih poduzetnika za proteklo razdoblje pozitivni, čestitam im na tome.

7. Jeste li za ponovno uvođenje stočnog sajma u Ulici Nikole Tesle? Zašto da, zašto ne?

Hrg: Stočni sajam nije problem ako ima prodavatelja i kupaca. Napravit ćemo takvo istraživanje i ukoliko se interes te vrste pojavi sajmište se može urediti, ali ne mora nužno biti u Nikole Tesle.

Rajn: Da je stočni sajam mogao opstati ne bi se nikada ni ukinuo. Otkup stoke se promijenio. Danas kupci dolaze u dvorište kod stočara, a stočni sajam nikako ne bi utjecao na veću cijenu koliko god to neki pričali.

8. Koji model naplate odvoza otpada bi bio najbolji i najprikladniji?

Hrg: Prije tjedan dana je usvojena Uredba Vlade o gospodarenju otpadom kojom je točno definiran način izračuna cijene odvoza otpada.

Rajn: Nedavno je donesena uredba o gospodarenju otpadom prema kojoj naplata odvoza otpada po količini postaje obveznom za sve jedinice lokalne samouprave, a uvodi se i poticajna naknada za odvojeno skupljanje otpada.

9. Smatrate li da učenici u osnovnim školama moraju imati besplatne udžbenike? Odakle namaknuti sredstva?

Rajn: Uvođenje besplatnih udžbenika za učenike slabijeg imovinskog stanja smo potaknuli i uoči protekle školske godine kad smo htjeli osigurati sredstva preko lokalnih poduzetnika. Gradska vlast nas je tada preduhitrila i donijela odluku o financiranju takvih udžbenika i ja pozdravljam takvu odluku. Ne podržavam ovakve ishitrene odluke između dva kruga izbora jer to znači da su besplatni udžbenici obećani samo zato jer vladajući nisu pobijedili u prvom krugu. Zalagat ćemo se za besplatne udžbenike, no najprije treba vidjeti po kojem modalitetu je to najbolje riješiti.

Hrg: Prirez smanjujemo za 50%, ostalih 50% bit će za besplatne udžbenike

10. Treba li studentima, uz postojeće kredite koje ne vraćaju oni koji ostanu prebivati na području grada, osiguravati i bespovratne stipendije?

Rajn: Grad bi trebao osigurati i bespovratne stipendije za deficitarna zanimanja, kao i za izvanredne rezultate postignute tijekom školovanja.

Hrg: Svi ti krediti se završetkom školovanja, za sve koji ostaju ovdje živjeti, pretvaraju u stipendije, nema listi čekanja, svatko može dobiti kredit, odnosno stipendiju.

11. Treba li grad ulaziti u aranžmane s APN-om i planirati poticanu stanogradnju za mlade obitelji? Gdje bi se gradili takvi objekti?

Hrg: Nikakav problem, Grad redovito provodi ankete kod građana, ukoliko se pojavi interes građana za takvom gradnjom ići će se u nju. Imamo nekoliko potencijalnih lokacija u gradu.

Rajn: Smatram da Grad ne bi trebao ulaziti u aranžmane s APN-om jer to donosi neke nove obveze, a Grad je trenutačno u mogućnosti pomoći smanjenjem cijena zemljišta i poticanjem niskoenergetske stanogradnje.

12. Na Domu zdravlja se urušio krov, a Županija kao osnivač oteže mjesecima s financiranjem obnove. Kako ćete riješiti problem?

Hrg: Nazvat ću župana i riješiti to.

Rajn: Grad će morati izdati jamstvo u korist izvođača kako bi se odmah sanirao problem, dok se ne riješe problemi sa Županijom.

13. Gdje biste voljeli sjesti na tzv. pametnu klupu u gradu?

Rajn: Na autobusnom kolodvoru gdje putnici, posebice učenici, nemaju adekvatnu čekaonicu za sjesti i pričekati autobus.

Hrg: Svaki dio grada mi je lijep i drag, bilo gdje, najviše tamo gdje se okupljaju mladi.

14. Što biste učinili da najboljeg prijatelja ulovite kako ne skuplja pseći izmet na glavnom trgu?

Rajn: Upozorio bih ga na nedolično ponašanje i očekivao od njega da nadalje poštuje obrasce kulturnog ponašanja.

Hrg: Nemam takvog najboljeg prijatelja.

15. U koji sport u gradu mislite da bi bilo najkorisnije uložiti milijun kuna i zašto?

Hrg: Izdvajanje za sport treba podići za još oko 500 tisuća kuna godišnje. Zajednica sportskih udruga je ta koja treba odrediti kriterije koliko kome sredstava pripada, tako je svih ovih šesnaest godina bilo.

Rajn: U ovom trenutku najkorisnije bi bilo uložiti u obnovu atletske staze. Profesionalni trkači s odličnim rezultatima, velik broj rekreativaca te velik broj sportaša iz ostalih sportova koji ju koriste daje mi za pravo reći da bi to bilo najkorisnije uloženih milijun kuna.

16. Hoćete li biti na koncertu domaćega rock sastava Crno perje na Spravišču?

Hrg: Nemam pojma, zašto pitate?

Rajn: U mladosti sam svirao u rock sastavu Porota, čak smo imali i nekoliko svirki s Crnim perjem i oni su i sad moji prijatelji. Svakako ću ih doći podržati u nedjelju kad sviraju pred domaćom publikom.

17. Hoćete li ostaviti svoj Facebook profil i stranicu kao kanal za komunikaciju s građanima?

Rajn: I prije sam bio aktivan na Facebooku, pratim nove tehnologije i zalažem se za otvorenost javne uprave prema ljudima. Odgovor je da, zadržat ću te kanale.

Hrg: Pa imao sam je i dosad, naravno.

18. Hoćete li na Radiju Križevci imati emisiju o radu gradonačelnika i gradske uprave?

Rajn: Radio emisija je već tradicija gdje se gradonačelnik obraća građanima i nema razloga da ju ja ukidam. Vjerujem da ću vratiti i prijenos sjednica Gradskog vijeća, u nešto moderniziranom obliku, kako bi zainteresirana javnost imala mogućnost praćenja.

Hrg: Naravno.

19. Ima li u gradu previše kafića i dućana?

Hrg: To moraju ocijeniti građani.

Rajn: Broj kafića i dućana određuje tržište, ako svi posluju pozitivno onda ih vjerojatno nema previše. Ipak bih volio da mladi imaju više mogućnosti, više sportskih sadržaja, a svakako je tu i kino gdje bih radije vidio mlade nego u kafićima.

20. Treba li Turističko-informativni centar (TIC) raditi i nedjeljom?

Hrg: Napravit ćemo istraživanje i analizu, ali to je prvenstveno stvar Turističkog vijeća.

Rajn: S obzirom na to da želimo podići turističku ponudu u Križevcima i radno vrijeme TIC-a bi trebalo biti drugačije. Potrebno je, naravno, u dogovoru s Turističkom zajednicom, pronaći najpovoljniji način kako to ostvariti.

21. Tko vam je od suvremenih hrvatskih političara uzor? Kojoj se križevačkoj osobi, iz sadašnjosti ili prošlosti, divite?

Rajn: Ne tražim uzor u političarima. Ivanu Mihaliću.

Hrg: Nisam o tome nikad razmišljao. Svetom Marku Križevčaninu.

22. Objasnite, u tri pojma na engleskom jeziku, građanima EU, koji bi bili brendovi, simboli Križevaca.

Rajn: First answer that comes up whenever you are asked about Križevci? St. Mark of Križevci, Church towers or Križevci statutes. Hopefully soon enough there’ll be other things like lace of Križevci, Križevačko beer or Hedona chocolate that remind you of this beautiful city.

Hrg: Three main symbols of Krizevci are St. Mark of Krizevci, Krizevci Statutes and the Female Guard of Krizevci.