U ponedjeljak skup posvećen hrvatskom jezikoslovcu, prevoditelju i informatologu Bulcsúu Lászlόu

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priređuju skup posvećen velikom hrvatskom jezikoslovcu, prevoditelju i informatologu Bulcsúu Lászlόu (uz 95. obljetnicu rođenja), koji će se održati u ponedjeljak, 9. listopada 2017. u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice „Franjo Marković” Križevci. Nakon polaganja cvijeća na grob profesora Lászlόa u 9 sati, skup će biti otvoren dodjelom nagrade „Bulcsú Lászlό” za filologiju, nakon čega slijede sjednice s predavanjima, dok će u 17:30 sati biti otvorena izložba probranih knjiga i rukopisa jezikoslovne tematike iz fonda Knjižnice Grkokatoličke katedrale.

Jezikoslovni ogledi (predsjedava: Zrinka Jelaska) – Ranko Matasović: Latinski honor, honorare, honestas: indoeuropska etimologija; Neda Pintarić: Zajednički slavenski korijeni kalendarskih naziva i njihova primjena u pragmafrazemima; Maslina Ljubičić: O povratnim posuđenicama; Mijo Lončarić: Lászlό, kajkavština i transkripcija; Krunoslav Puškar: Obiteljski nadimci potkalničkoga Prigorja; Bojan Marotti: Vrste pravopisa. Humanistička informatika (predsjedava: Vjera Lopina) – Marko Tadić: Na razmeđi algebarske lingvistike, matematičke logike i informatike; Karolj Skala: Primjena računala u jezikoslovlju i ICT nazivlja – doprinos profesora Lászlόa; Šandor Dembitz: Strojna obrada hrvatskog jezika – mađarski doprinosi. Doprinos hrvatskom prevodilaštvu (predsjedava: Renata Husinec) – Josip Užarević: O Lászlόovim prijevodima s ruskoga; Jadranka Brnčić: Lászlόva zmija; Mislav Ježić: Prijevodi kao jezikoslovni prinosi. Sjećanja učenika, suradnika i prijatelja profesora Lászlόa (predsjedava: Bojan Marotti).

Bulcsú László (Čakovec, 1922. – Čabraji, Križevci, 2016.) bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio četrdesetak jezika. Po ocu je Mađar, a po majci Hrvat. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku, „hrvatski Šulek naših dana” (S. Babić). Radio je kao profesor na Filozofskome fakultetu, a predavao je i na sveučilištima u SAD-u. Bavio se matematičkom lingvistikom, bio je jedan od pionira strojnoga prevođenja (pitanje broja u jeziku), na Sveučilištu je zasnovao informatiku u humanističkim disciplinama, među prvima započeo računalno obrađivati (hrvatske) tekstove; u razmjerno malobrojnim radovima iznosi originalna znanstvena gledišta. Bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom klinopisnih tekstova (asiriologijom) pa je preveo s izvornika niz temeljnih tekstova stare mezopotamske književnosti. Neprocjenjiv je Lászlóv prinos u radu Zagrebačkoga lingvističkoga kruga od njegova osnutka 1956., gdje je sustavno promicao i tumačio najnovije metode u jezikoslovnim istraživanjima.