HŽ zbog prestrogih kriterija mora platiti 63 milijuna kuna više nego što je planirano

Krešimir Žabec \ Jutarnji list (Foto: CROPIX) objavljeno 10. 12. 2017.

‘ŽALAC KOČI PROJEKTE EU’ Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila je nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje željezničkih pruga Dugo Selo – Križevci i Gradec – Sv. Ivan Žabno te je donijeta odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU.

Prema toj odluci sufinanciranje EU projekta Dugo Selo – Križevci umanjeno je za čak 5 posto te će HŽ Infrastruktura ovaj posao morati platiti 62 milijuna kuna više nego li je planirano. Projekt pruge Gradec – Sv. Ivan Žabno “kažnjen” je sa 0,41 posto korekcije i HŽ Infrastruktura će morati platiti nešto manje od 800 tisuća kuna.

Nezadovoljstvo

Ove dvije odluke SAFU-a, kako saznajemo, izazvale su ogromno nezadovoljstvo u HŽ Infrastrukturi ali i u Ministarstvu prometa koje je nadležno za ovaj projekt. Nezadovoljstvo je tim već jer je SAFU pregledavao ove projekte nakon što ih je Ministarstvo prometa već verificiralo i provjerilo i nije utvrdilo nepravilnosti. Kako saznajemo, Ministarstvo prometa je službeno obavijestilo SAFU da se ne slaže s njihovim odlukama. Naime, SAFU je uočio nepravilnosti u projektima koji su fazirani, odnosno financiraju se iz dva operativna razdoblja te je za provedbu nadzora Operativnog programa 2007.-2013. zaduženo Ministarstvo prometa. S obzirom da taj Operativni program treba zatvoriti do 31. ožujka sljedeće godine, upitno je kako će se to učiniti.

Naši sugovornici tvrde kako bi ovo mogao biti samo početak rezanja visine sufinanciranja projekata od strane državne agencije. Naime, djelatnici SAFU-a početkom jeseni počeli su detaljno češljati sufinancirane projekte EU u Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim vodama, a naši sugovornici tvrde kako pritom primjenjuju kriterije koji su daleko stroži od onih koje je propisala Europska komisija te da postoji velika opasnost da državna agencija dobar dio troškova izgradnje prebaci na državni proračun. Pritom, tvrde nam upućeni, za razliku od revizora Europske komisije, odbijaju razgovarati o visini postotka korekcije. Ukoliko odrede da je korekcija, primjerice, 5 posto, ona se više ne može mijenjati.

“Ovo je nevjerojatno. Zamislite da na Pelješkom mostu dođe do korekcije od 5 ili 10 posto. Na projektu vrijednom više od 2 milijarde kuna. Mi sami sebi režemo noge. Europska komisija nam daje bespovratna sredstva a onda naša Agencija dio tih sredstava iz nama potpuno nepoznatih razloga reže i troškove prebacuje na državni proračun”, objašnjava nam sugovornik upoznat s cijelom situacijom.

Skupe korekcije

Kako neslužbeno saznajemo, u Ministarstvu prometa smatraju kako bi ove upute Ministarstva regionalnog razvoja mogle imati loš utjecaj na provedbu infrastrukturnih projekata, odnosno na moguće korekcije koje bi mogle pasti na teret državnog proračuna. Osim toga, procjenjuje se kako to izravno utječe na apsorpciju sredstava EU. Osim što su donijete odluke za ova dva projekta, u tijeku je i pregled dokumentacije za Zračnu luku Dubrovnik, obilaznica Vodica, te izgradnja cestovnog ulaza u Ploče.

Prema tvrdnjama naših sugovornika, problemi su počeli nakon što je početkom godine Vladinom Uredbom Ministarstvo regionalnog razvoja od Ministarstva prometa preuzelo nadzor provedbe projekata sufinanciranih iz fondova EU. Riječ je o projektima iz Operativnog plana 2007.-2013. te Operativnog plana Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ministarstvo regionalnog razvoja donosi Zajednička nacionalna pravila u sklopu kojih se utvrđuju upute o stopama korekcije. Ministarstvo je tako od lipnja do studenoga donijelo više uputa o primjeni financijskih korekcija koje su djelatnici SAFU-a, koje je pod ministarstvom, dužni provoditi.

Četiri greške

Tim uputama utvrđene su četiri temeljne greške u provedbi Zakona o javnoj nabavi, koje mogu dovesti do financijske korekcije u iznosu 5, 10, 25 ili 100 posto. Prema tim uputama, ako naručitelj u javnom natječaju nije naveo da se “primjenjuju nacionalne norme, koje su jednake europskima, ili jednakovrijedne”, podliježe financijskoj korekciji. Naime, autor upute smatra kako je u slučaju nenavođenja pojma “jednakovrijedne” na natječaju diskriminiran, primjerice, ponuditelj iz Japana koji ne primjenjuje europske norme. No, problem je što kod nas normiranje nije zakonski usklađeno i što projektanti koriste više razina normi. Također je pogreška ako tehničke specifikacije u natječaju upućuju na posebnu robnu marku bez navoda “ili jednakovrijedno”. No, ni stavljanje tog navoda nije rješenje problema jer se i upućivanje na posebnu robnu marku uz navod “ili jednakovrijedno” smatra pogreškom!

Kao razlog za financijsku korekciju navedeno je i kašnjenje u dostavi garancije za uredno izvršenje posla. Ako je kašnjenje do osam dana, korekcije nema, no ukoliko je kašnjenje devet do 20 dana korekcija iznosi 5, a više od 20 dana korekcija iznosi 10 posto. Istim uputama je utvrđen i način određivanja apsolutne ili postotne korekcije, a naši sugovornici tvrde kako je to prava katastrofa. Naime, ako se na nekoj stavci utvrdi pogreška čija je financijska vrijednost veća od 1 posto od vrijednosti troškovnika te stavke, određuje se korekcija na cjelokupni iznos nabave.

Tako niski postotak u svojim smjernicama nema niti jedna članica EU osim Hrvatske. Dakle, ukoliko je utvrđena pogreška kod stavke čija je vrijednost 100 tisuća kuna, a koja je dio ukupne vrijednosti ugovora od, recimo, tri milijarde kuna, korekcija se utvrđuje na cjelokupni iznos ugovora od tri milijarde, a ne na vrijednost pogrešne stavke. Kako saznajemo, Ministarstvo prometa je tražilo da se financijska vrijednost za utvrđivanje korekcije podigne na 2 posto, no to je odbijeno od strane Ministarstva regionalnog razvoja, pa je stoga HŽ Infrastruktura kažnjena korekcijom nakon što je utvrđena pogreška čija je financijska vrijednost 1,83 posto.

Pogreške u tom projektu su utvrđene po tri kategorije, a postoci neprihvatljivih troškova se kreću od 1,25 do 1,83 posto. No, SAFU je “odrezao” korekciju od čak 5 posto. Naši sugovornici ukazuju upravo na taj veliki nesrazmjer pogreške i korekcije. Također ukazuju na činjenicu da su gore navedene upute temeljem Zajedničkih nacionalnih pravila postale sastavni dio grant ugovora koji potpisuju Ministarstvo prometa, SAFU i korisnik.

Ublažiti smjernice

Prema našim informacijama, osim strožih uputa od onih koje propisuje Europska komisija, djelatnici SAFU-a pregledavaju skoro sve stavke troškovnika kako bi utvrdili je li sve u skladu s javnom nabavom. S druge strane, revizori Europske komisije bi pri kontroli nasumično uzeli i kontrolirali oko 10 posto troškovnika. Za mišljenje o svemu ovome zatražili smo i Ministarstvo regionalnog razvoja, ali oni nam u dva dana nisu dostavili odgovor u vezi ove teme.

Naši sugovornici smatraju kako bi Ministarstvo regionalnog razvoja trebalo ublažiti donijete smjernice i prilikom donošenja odluka o korekcijama sagledati svaki slučaj posebno. Nadalje, smatra se kako je potrebno podići prag nepravilnosti sa 1 posto na 2 posto vrijednosti troškovnika za određivanje korekcija itd. U suprotnom, svi veliki projekti koji su pred potpisivanjem, a financiraju se iz fondova Europske unije, u većoj bi mjeri mogli pasti na državni proračun.(JL)

Oštra reakcija iz Ministarstva: Neistino i neutemeljeno optužujete Ministarstvo i ministricu Žalac za stopiranje projekata

U tendenciozno napisanom članku „Žalac koči projekte EU“, iz kojeg je vidljiva neupućenost u tematiku funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova) i obveze države članice Europske unije u sustavu podijeljenog upravljanja, navodi se niz netočnih informacija te se obmanjuje javnost s ciljem prebacivanja odgovornosti za nepravilnosti u provedbi projekata na tijela u sustavu upravljanja i kontrole, kao i nanošenje političke štete ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijeli Žalac, koja kao čelnica Upravljačkog tijela odgovara za funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole te Europskoj komisiji jamči da sustav postupa sukladno pravilima.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačko tijelo Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, u kojem je na raspolaganju korisnicima čak 6,9 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova), te kao Koordinacijsko tijelo nadležno za koordinaciju svih Operativnih programa u programskim razdobljima 2007.-2013. i 2014.-2020., uspostavilo je sustave upravljanja i kontrole sukladno odredbama iz članka 59. Uredbe (EU) br. 966/2012, članaka 72.-74. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te drugim relevantnim odredbama EU regulative. Ovdje posebno ističemo pojam zajedničkog upravljanja (eng. „shared management“) države članice i Europske komisije prilikom izvršavanja proračuna Europske unije, odnosno povlačenja ESI fondova. Postupanja tijela u Sustavu zasnivanju se i na smjernicama izdanima od strane nadležnih europskih institucija, kao i nacionalnih institucija, a sve sukladno primjenjivom pravu Europske unije i nacionalnim propisima.

Ovdje posebno ističemo da su primjerene provjere upravljanja jedan od najvažnijih zadataka sustava upravljanja i kontrole u svakoj državi članici, pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Neadekvatno funkcioniranje sustava po tom pitanju dovodi do primjene financijskih korekcija koje primjenjuje Europska komisija u odnosu na nedostatke u Sustavu, i to temeljem odredbi članaka 30. i 31. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014, što znači da ako Europska komisija utvrdi jedan ili više ozbiljnih nedostataka u funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole, može primijeniti financijske ispravke na cijeli Operativni program ili njegov dio, po stopama koje idu čak do 100%. Dakle, ukoliko sustav upravljanja i kontrole ne bi radio ono što mu je zadaća, Republika Hrvatska izgubila bi dio ili sva bespovratna sredstva koja su joj dodijeljena za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“. Ovdje ističemo da je funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole predmet redovnih revizija Europske komisije, kako kod akreditacije sustava, tako i kasnije, tijekom njegovog funkcioniranja. U tom smislu tendenciozni navod da postupanjem sukladno propisanim nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje koče projekte, neistina je i apsurd.

Ministrica Žalac oštro je demantirala spomenute navode te istaknula: „Apsurdno je da se umjesto pitanja zbog čega dolazi do nepravilnosti i zašto velike državne tvrtke ne poštuju zakone, postavlja pitanje zašto smo dosljedni u provođenju regulativa.“ Ministrica Žalac naglasila je i da su pravila i direktive vrlo jasne i da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odgovorno za više od 80 milijardi kuna EU novca za što odgovara direktno Europskoj komisiji. „Nećemo dopustiti da svatko radi što ga je volja kako su neki do sada navikli. Morate biti svjesni da smo mi prvi stup korekcija iza kojega slijede dodatne provjere od strane europskih tijela čije su mjere puno rigoroznije i upravo zato ne smijemo "zažmiriti" na odstupanja od pravila jer ukoliko Europska komisija utvrdi nepravilnosti na koje mi nismo reagirali, prijeti nam kompletna obustava projekta i terećenje državnog proračuna, a ovdje se radi o doista velikim projektima i milijardama kuna.“, dodala je Žalac.

U interesu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i svih ostalih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova je da se što više projekata realizira i utroši što više novaca koji su Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova, ali ne pod svaku cijenu. Svjesni smo da svaki projekt ima svoje posebnosti i da se kriteriji razlikuju, ali ono što kao glavno i odgovorno tijelo za provedbu i kontrolu tražimo je poštivanje zadanih propisa koji u krajnjoj liniji i jesu ovdje kako bi provedba bila što uspješnija i kako bi svi imali jednak tretman.(JL)