Davno smo shvatili da ne trebamo imati trgovine u Zagrebu, koji je preskup. Konkurencija je to, nažalost, uvidjela prekasno

---

Nakon jubilarnih 25 godina, koliko je, od samog osnutka, tvrtku KTC Križevci vodio Ivan Katavić, s prvim danom ove godine na čelnom ga je mjestu zamijenio, bolje rečeno naslijedio njegov sin Ivica Katavić (50), koji je i dosad, uz brata Sinišu, bio u Upravi tvrtke koja je godinama u Top 10 trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.

No, KTC se, uz osnovnu djelatnost trgovine, bavi i poljoprivrednom proizvodnjom, kao i turizmom i ugostiteljstvom, čije je poslovanje lani okrunjeno i novom Zlatnom kunom HGK za najbolju veliku tvrtku u Koprivničko-križevačkoj županiji, dok je njegova glavna izvršna direktorica Daliborka Kranjčić proglašena jednim od najboljih menadžera godine u Hrvatskoj. Ivica Katavić u prvom medijskom istupu kao predsjednik Uprave KTC-a govori o stanju maloprodaje u nas, pogotovo nakon posrnuća Agrokora, trgovačkim praksama, ali i (ne)radu nedjeljom, te širenju po Hrvatskoj i zaobilaženju Zagreba.

Koliko vi sami 2017. godinu , u kojoj ste obilježili i jubilej, ocjenjujete dobrom za KTC?
Protekla nam je godina bila vrlo uspješna – kako u financijskim rezultatima tako i na području razvoja. Procjenjujemo da smo rasli 8 posto, u odnosu na promet iz 2016. godine, a koji je iznosi 1,55 milijardi kuna. Otvorili smo dva trgovačka centra u dva grada, sa supermarketima, poljoljekarnama, restoranom, benzinskom postajom, a potpuno smo preuredili još tri centra sa supermarketima i restoranima u tri grada. Onaj u Križevcima obnovili smo nakon 23 godine od otvorenja.

KTC je pozicioniran u Top 10 igrača u maloprodaji u Hrvatskoj. Jeste li zadovoljni udjelima ili smatrate da možete i trebate i više?
KTC nikada nije trčao za udjelima niti mu je poslovni rast bio na prvom mjestu. Uvijek nam je na prvom mjestu bila kvaliteta odnosa prema našim zaposlenima i prema našim dobavljačima. U KTC-u je 1300 zaposlenika, a prosječna neto plaća iznosi 5100 kuna. Imamo 26 supermarketa, 22 poljoljekarne, 20 restorana i niz kafića, 12 benzinskih postaja.

Jednom je vaš otac i prijašnji čelnik KTC-a rekao da su prošla vremena velikih marži i da će se smanjiti broj trgovaca. No, nakon krize imamo ih i više, sa značajnim utjecajem stranih. Kakvi ste u odnosu s njima?
Domaćih trgovaca definitivno ima manje, a što se stranih lanaca tiče – oni su donijeli kvalitetu i sve nas prisilili na tržišno natjecanje. Kakav je KTC pokazuje činjenica da smo još uvijek visoko pozicionirani u hrvatskoj trgovini.

Protekla godina, razotkrila je i praksu Konzuma, vodećeg trgovca, koji je dobavljače zavlačio i ugrožavao dugim rokovima plaćanjima, no i oni su sami pristajali na regresne mjenice. Što mislite o takvom modelu?
Ne možemo govoriti o bilo kakvom modelu, jer ovo što se dogodilo Agrokoru odudara od bilo kakve dobre trgovačke prakse. Naši rokovi plaćanja ulaze u područje poslovne tajne, ali jedan znatan dio dobavljača plaćamo avansno. Za ono što nije plaćeno unaprijed mi poštujemo dogovorene rokove plaćanja.

Na snazi je Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji, ukratko, regulira pravičan odnos u lancu opskrbe, od proizvođača do prodavača. Koliko novi propisi odgovaraju vama?
Svi novi propisi koji podižu kvalitetu poslovanja i poslovnih odnosa nama odgovaraju i kao takvima ćemo im se u KTC-ovim trgovinama i ostalim objektima prilagoditi.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je i vas kaznila zbog ugovaranja minimalnih cijena (slučaj s prodajom vina Kutjevo i piva pivovare Carlsberg)?
Moramo reći da nije bilo u pitanju ugovaranje minimalnih cijena već nametanje minimalnih cijena od strane dobavljača pa smo i mi u tome svemu postali kolateralne žrtve i platili kaznu, tj. Upravno-kaznenu mjeru. Zbog Kutjeva je ona iznosila 100.000 kuna, isto koliko i u slučaju Carlsberga.

Svoje trgovačke centre imate u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji, Zagorju, Karlovcu, ‘zagrebačkom prstenu’, ali kao da zaobilazite sam Zagreb, gdje je sva najjača konkurencija. Zašto je tako, je li u pitanju neki dogovor?
Nije sva konkurencija samo u Zagrebu – konkurencija je prisutna u svim gradovima u kojima mi poslujemo, a prisutni smo u 25 gradova u 12 županija. Problem Zagreba je izuzetno visoka cijena, kako zemljišta, tako i gotovih objekata. Mi smo to davno shvatili, a neki od naših konkurenata, nažalost, uvidjeli su to prekasno. O dogovoru među trgovcima, naravno, ne može biti niti govora.

Planirate li ponovni iskorak izvan Hrvatske, imali ste trgovine u Srbiji, tada jedini uz Konzum?
Ne planiramo iskorak izvan Hrvatske jer se prvi pokušaj, kad smo ušli na tržište Srbije 2006. kao prvi strani trgovački lanac u toj zemlji, nije pokazao uspješnim. Izašli smo iz Srbije 2013. godine.

Koliko vam je tvrtka kreditno opterećena, a koliko za poslovanje ulažete svojeg novca?
Za poslovanje koristimo obrtni kapital tvrtke dok kreditne linije koristimo samo za nove investicije.

Kakvim vidite stanje u hrvatskoj maloprodaji u 2018., s obzirom i na situaciju nakon posrnuća Agrokora? Jesu li moguća neka preslagivanja? Kolikom se rastu nada KTC? Ima li prostora za ekspanziju?
KTC se ne raduje ‘posrnuću’ Agrokora jer je sistem koncerna veliki dobavljač KTC-a. Preslagivanja su eventualno moguća na području trgovine, ali ne očekujemo značajnije promjene pa smo i mi svoj rast pozicionirali između 5 i 10% u odnosu na 2017. godinu. Planiramo isto tako i otvoriti trgovački centar sa supermarketom, benzinskom, restoranom… u Karlovcu, vrijedan 6,4 milijuna eura, te novi supermarket u Koprivnici i dvije benzinske postaje na brzoj cesti Križevci-Vrbovec-Zagreb, što vrijedi 3 milijuna eura. Bit će i preuređenja supermarketa u još pet gradova, od Siska do Slatine.

Primjer ste i obiteljski vođenog poduzeća. Koliko je bitna takva veza u upravljanju tvrtkom?
Za dobro poslovanje poduzeća izuzetno je bitna poslovna atmosfera. Od osnutka smo se trudili da razvoj baziramo na obiteljskoj atmosferi ne samo unutar članova obitelji nego i unutar čitavog poduzeća i svih zaposlenih. Želimo da svi zaposleni poduzeće KTC gledaju kao svoje i da kroz njega vide budućnost i za svoju djecu.

Što mislite o novim inicijativama da se regulira rad nedjeljom, a čime trgovine ne bi radile na taj dan? Biste li nedjeljom zatvorili svoje centre?
KTC podržava prijedlog da se ne radi nedjeljom. Trenutačno smo primorani raditi, s obzirom na to da taj dan radi i sva naša konkurencija. Nedjeljom radimo skraćeno – do 14 sati – što je puno kraće nego rade ostali trgovci i trgovački lanci u Hrvatskoj.

Otkupljuju, ali i sami proizvode

Djelatnost vam nije samo trgovina i uz nju vezano ugostiteljstvo, već i turizam i poljoprivreda?
Trenutačno surađujemo s 250 kooperanata od kojih smo u 2016. godini otkupili oko 5000 tona proizvoda. Imamo i vlastitu plasteničku proizvodnju u Virovitici (hidroponsku) i Križevcima. Naravno da smo zadovoljni kvalitetom otkupa njihovih poljoprivrednih proizvoda, kao što sam uvjeren da su i oni zadovoljni cijenama. Da nisu zadovoljne obje strane, ovaj posao se ne bi realizirao. U turističkoj djelatnosti raspolažemo s hotelima u Baškoj Vodi i Makarskoj te apartmanima na Rabu, te hotelu u Križevcima, i sobama u Virovitici i Sokolovcu. KTC ima i vlastito lovište.