Židovske arkade, na sjeverozapadnom dijelu Gradskog groblja u Križevcima, u kojima su se do Drugoga svjetskog rata pokapali građani Križevaca židovskog podrijetla i vjeroispovijesti, ove će godine biti obnovljene sa 100.000 kuna. Toliko je Gradu odobrilo Ministarstvo kulture, na temelju programa zaštite nepokretnih
kulturnih dobara. Posla uređenja latit će se, kazao je pročelnik Upravnog odjela za stambeno-komunalne djelatnosti Anđelko Nervo, tvrtka koja ima licencu Ministarstva kulture. Dodao je da će taj izvođač biti izabran na natječaju. Oko Arkada, koje su u malo je reći groznom stanju, što od neodržavanja i starosti materijala, što od “ljudske” intervencije, odnosno vandalizma u prijašnjim vremenima, već se radilo, zasad tek na dokumentaciji.
“Arkade su u pojedinačnoj zaštiti, a dosad je potrošeno 84.000 kuna za arhitektonski snimak, građevinski projekt sanacije, konzervatorski elaborat te izvedbene troškovnike”, objašnjava nam Nervo.
Arkade su izgrađene 1910. godine, prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog. Dotad su Židovi, a od sredine 19. stoljeća, u Križevcima pokapani na groblju uz crkvu u Koruškoj, dok ta lokacija nije napuštena 1898.
Križevački povjesničar Ivan Peklić u članku o životu Židova u Križevcima, navodi da je Židovska općina u Križevcima osnovana 1840. godine, kad i udruga Hevra kadiša, zadužena za podupiranje židovskih građana i dobrotvorni rad. Uz ostale djelatnosti, udruzi pripada i “isključivo pravo raspoložbe i uporabe u pogledu židovskoga groblja u Križevcima”. Hevra kadiša je, isto tako, upravljala i arkadama na groblju.
“Promjena vlasništva arkade i spomenika ne može uslijediti bez dozvole Hevre kadiše. Vlasnik arkada može utemeljiti i pod upravu društva staviti primjerenu zakladu za uzdržavanje arkade. Takovu zakladu imade društvo zasebno u štedionu uložiti, a kamati imadu se za popravak arkade ili spomenika upotrebiti. Ako li se vlasnik arkade, dotično zadnji član obitelji iz Križevca odseli, imade ‘položiti primjerenu svotu za uzdržavanje arkade, koji iznos odredjuje upravni odbor Hevre Kadiše”, stoji u “crticama iz života Židova u Križevcima”, Ivana Peklića.
Hoće li se sanacija oštećenih arkada financirati i iz nekih drugih, osim državnih i lokalnih javnih izvora, nije poznato, no pročelnik Anđelko Nervo otkrio nam je o čemu se radi.
“Osobno sam telefonski razgovarao s jednim gospodinom, ne mogu se sjetiti imena, u vezi sufinanciranja, ali rečeno mi je da je Grad dobio sinagogu (zgrada u kojoj je danas Turistički informativni centar-TIC) uz obvezu sanacije i održavanja Arkada još 60-ih godina prošlog stoljeća. Ukoliko imate osobu koja je spremna sufinancirati dovedite ju kod mene, bit će mi izuzetno drago”, zaključio je Nervo.
Inače, Židova je u Križevcima najviše bilo 1890. godine – 243, a prema posljednjem dostupnom predratnom popisu iz 1931. ovdje je živjelo njih 126. Gotovo svi su potom stradali u holokaustu, da bi se posljednje živući tako deklarirali davne 1971., kad je u popisu stanovnika Križevaca uvedeno troje Židova. Posljednji, pak, živući Židov, pripadnik te zajednice rođen u Križevcima, ali koji ovdje više ne živi, već u Zagrebu, je dr. Renée Weisz-Maleček, rođena u Križevcima 1930. Ona je znanstvenica koja je 2012. objavila knjigu “Židovi u Križevcima“, predstavljenu nekoliko godina kasnije i u njenu rodnom gradu.
Podsjetimo da će danas u Gradskoj knjižnici Franjo Marković biti govora o stradanju Židova u holokaustu u Drugom svjetskom ratu, u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja.
Komentari su zatvoreni.